Dragutin Domjanić započeo je pisati kao pjesnik štokavskog jezičnog kruga ("Pjesme", 1909. godine), ali je danas ostao poznat kao jedan od reafirmatora dijalektalne, kajkavske poezije. U kajkavskoj poeziji ("Kipci i popevke" 1917., "V suncu i senci", 1927., "Po dragomu kraju", 1933.) pjesnik ispovjednim tonom izražava svoje intimne, duboke osjećaje od nemoći da se oslobodi … [više]
Dragutin Domjanić
Dragutin Domjanić bio je značajan hrvatski pjesnik, poznat i po svojoj dijalektalnoj, kajkavskoj poeziji. Rođen je u Adamovcu, pokraj Sesveta 1875. godine. Dolazio je iz plemićke obitelji Domjanić. Diplomirao je kao pravnik i postao sudac u Banskim dvorima u Zagrebu. Zbog svog značajnog djelovanja uskoro je postao predsjednik Matice hrvatske i član JAZU-a te predsjednik zagrebačkog odjela PEN-a.
Prva pjesma koju je Domjanić objavio bila je "Ljubav ka domovini", tiskana 1892. godine. Objavio ju je pod pseudonimom Milivoj Seljan. Domjanić je tada počeo surađivati s modernističkim časopisima. Tada je započela njegova borba za "mlade" naraštaje koji su se u moderni borili sa "starijim", tradicionalnim pjesnicima.
Domjanić je pisao i crtice, ali sve u duhu ilirizma kojem je i pripadao. 1920. godine uprizoren je njegov igrokaz "Petrica Kerempuh i spametni osel", koji je bio prva međuratna lutkarska predstava. U njoj se Domjanić osvrnuo na hrvatske intelektualce.
Prije Prvog svjetskog rata Domjanić je počeo pisati dijalektalnu poeziju. Unatoč tadašnjem mišljenju da dijalektalna poezija, u Domjanićevom slučaju kajkavska, nije dostojan umjetnički izraz, on je ipak do kraja ostao vjeran kajkavšini u svojim pjesmama, dokazavši da takva poezija može stvoriti izuzetno melodiozan, ritmični izraz, umjetnički i idejno ni malo manje vrijedan od bilo kojeg drugog.
Najpoznatija zbirka pjesama mu je "Kipci i popevke", a neke njegove pjesme, poput "Fala" i "Popevkesam slagal" s u i uglazbljene. Ostale zbirke pjesama su mu "Vu suncu i senci" i "Po dragomu kraju".
Domjanić je bio i vrlo značajan prevoditelj. Posebno se ističu njegovi prijevodi slavnih liričara, najčešće modernističkih, poput Goethea, Verlainea, Baudelairea, Mallarméa, Heinea i drugih, ali i prijevodi proze, poput one Lava Tolstoja i Maksima Gorkog.
Domjanić je umro u Zagrebu 1933.godine.
Svu poeziju Dragutina Domjanića potražite na Poezija.info >>
Megle
Dragutin Domjanić započeo je pisati kao pjesnik štokavskog jezičnog kruga ("Pjesme", 1909. godine), ali je danas ostao poznat kao jedan od reafirmatora dijalektalne, kajkavske poezije. U kajkavskoj poeziji ("Kipci i popevke" 1917., "V suncu i senci", 1927., "Po dragomu kraju", 1933.) pjesnik ispovjednim tonom izražava svoje intimne, duboke osjećaje od nemoći da se oslobodi … [više]
Kaj
Dragutin Domjanić započeo je pisati kao pjesnik štokavskog jezičnog kruga ("Pjesme", 1909. godine), ali je danas ostao poznat kao jedan od reafirmatora dijalektalne, kajkavske poezije. U kajkavskoj poeziji ("Kipci i popevke" 1917., "V suncu i senci", 1927., "Po dragomu kraju", 1933.) pjesnik ispovjednim tonom izražava svoje intimne, duboke osjećaje od nemoći da se oslobodi … [više]
Ciklame, krvave ciklame
Dragutin Domjanić započeo je pisati kao pjesnik štokavskog jezičnog kruga ("Pjesme", 1909. godine), ali je danas ostao poznat kao jedan od reafirmatora dijalektalne, kajkavske poezije. U kajkavskoj poeziji ("Kipci i popevke" 1917., "V suncu i senci", 1927., "Po dragomu kraju", 1933.) pjesnik ispovjednim tonom izražava svoje intimne, duboke osjećaje od nemoći da se oslobodi … [više]
