• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Knjige
  • Lektire
  • Pjesme
  • Biografije
  • Književnost
  • Jezik
Pitanja za višu ocjenu >>
Pitanja za višu ocjenu >>

Kaj

Analiza lektire / Dragutin Domjanić

Dragutin Domjanić započeo je pisati kao pjesnik štokavskog jezičnog kruga (“Pjesme”, 1909. godine), ali je danas ostao poznat kao jedan od reafirmatora dijalektalne, kajkavske poezije. U kajkavskoj poeziji (“Kipci i popevke” 1917., “V suncu i senci”, 1927., “Po dragomu kraju”, 1933.) pjesnik ispovjednim tonom izražava svoje intimne, duboke osjećaje od nemoći da se oslobodi zamorenosti životom do težnje za ostvarivanjem “vječne ljepote”. U njegovim stihovima osjeća se pesimistička vizija života kao rezultat otpora svakodnevnoj, banalnoj realnosti.

Utjehu pronalazi u izmišljenome svijetu dvoraca i krajobraza. Upravo pejsažnu liriku mnogi ocjenjuju kao vrhunac njegovog poetskog izražaja. U prirodi i slikovitom krajoliku rodnog zavičaja Domjanić vidi idealni oblik životne harmonije. Ipak, pjesnik je uspio balansirati subjektivnost s ambijentom i jezikom. Pri takvim nastojanjima do izražaja dolazi Domjanićev smisao za povezivanje slike, glazbe, motiva i osjećaja, što ga približava impresionističkoj i simbolističkoj poeziji moderne književnosti.

Domjanić progovara i kroz pjesme ratne tematike (“Ciklame, krvave ciklame”), u kojima se pokazao i kao komentator i kritičar društva. Pod pseudonimom Vujec Grga objavio je marionetsku igru za djecu “Petrica Kerempuh i spametni osel” 1921. godine.

Kaj – analiza pjesme

Pjesma pripada dijalektalnoj poeziji na kajkavskom. Ujedno je domoljubna i pejsažna pjesma, koja tematizira ljubav prema zavičaju i jeziku. Pjesma se sastoji od tri strofe po šest stihova. Strofična kompozicija je u skladu i sa sadržajnim rasporedom.

Prva strofa odnosi se na prirodu, druga na ljude, a treća na jezik. “Kaj” odražava pjesnikovu ljubav prema svom zavičaju i svemu onome što on je. Riječ “kaj” objedinjuje sve ono što karakterizira taj kraj i tako postaje simbolom identiteta i jedne specifične tradicije, a ne samo jezični element. Iako je pjesma govori o ljubavi prema zavičaju, dakle pripada domoljubnoj regionalnoj tematici, ona na mikrorazini ukazuje na ljepotu i ljubav sveukupnosti domovine.

Prva strofa odnosi se na prirodne ljepote. Krajolik i priroda iskonska su ljepota, prapočelo svega, zbog čega pjesnik upravo počinje tim motivima. “Tičeki spiju, a šume mučiju” dok “moja popevka zvoni”. Sve je u idealističkom životnom skladu. Priroda miruje, a to donosi blaženstvo i ljepotu koja odjekuje u ljudskoj pjesmi. Pjesnik u ovoj strofi ne krije ushićenje i ljubav prema svome kraju u stihovima: “Po dragome kraju,/ Od kojeg mi lepšega ni.” Tu pokazuje posrednost iskazivanja svojih osjećaja, koja se otkriva u okruženju rodnog kraja i njegovih prirodnih ljepota.

Druga strofa argumentirano iznosi daljnje razloge pjesnikove ljubavi prema zavičaju. “Tu brat mi je vsaki”, svi ljudi su čvrsto povezani i svi su prijatelji kao braća, pozna sve putove, a posljednji stih naviješta i treći glavni motiv, jezik: “Tu vsigde je čuti, / Ljubljenu domaću mi reč.”. “Dragi naš kaj” je jezik na kojem se smije, i “v žalosti plače takaj”.

Pjesma “Kaj” je uglazbljena, što je bilo vrlo lako s obzirom na ritam i zvuk. To je Domjanić postigao prije svega rimom, koja se pravilno izmjenjuje u sve tri strofe s rasporedom aabccb. Anafore (“tu brat mi je vsaki-tu doma sem taki”, “i srce mi greje, i z menom se smeje”), aliteracije i asonance doprinose izražajnosti ritma i tako i na zvučnoj razini ostvaruju ushićeni ugođaj pjesme.

Bilješka o autoru

Dragutin Domjanić bio je značajan hrvatski pjesnik, poznat i po svojoj dijalektalnoj, kajkavskoj poeziji. Rođen je u Adamovcu, pokraj Sesveta 1875. godine. Dolazio je iz plemićke obitelji Domjanić. Diplomirao je kao pravnik i postao sudac u Banskim dvorima u Zagrebu. Zbog svog značajnog djelovanja uskoro je postao predsjednik Matice hrvatske i član JAZU-a te predsjednik zagrebačkog odjela PEN-a.

Prva pjesma koju je Domjanić objavio bila je “Ljubav ka domovini”, tiskana 1892. godine. Objavio ju je pod pseudonimom Milivoj Seljan. Domjanić je tada počeo surađivati s modernističkim časopisima. Tada je započela njegova borba za “mlade” naraštaje koji su se u moderni borili sa “starijim”, tradicionalnim pjesnicima.

Domjanić je pisao i crtice, ali sve u duhu ilirizma kojem je i pripadao. 1920. godine uprizoren je njegov igrokaz “Petrica Kerempuh i spametni osel”, koji je bio prva međuratna lutkarska predstava. U njoj se Domjanić osvrnuo na hrvatske intelektualce.

Prije Prvog svjetskog rata Domjanić je počeo pisati dijalektalnu poeziju. Unatoč tadašnjem mišljenju da dijalektalna poezija, u Domjanićevom slučaju kajkavska, nije dostojan umjetnički izraz, on je ipak do kraja ostao vjeran kajkavšini u svojim pjesmama, dokazavši da takva poezija može stvoriti izuzetno melodiozan, ritmični izraz, umjetnički i idejno ni malo manje vrijedan od bilo kojeg drugog.

Najpoznatija zbirka pjesama mu je “Kipci i popevke”, a neke njegove pjesme, poput “Fala” i “Popevkesam slagal” s u i uglazbljene. Ostale zbirke pjesama su mu “Vu suncu i senci” i “Po dragomu kraju”.

Domjanić je bio i vrlo značajan prevoditelj. Posebno se ističu njegovi prijevodi slavnih liričara, najčešće modernističkih, poput Goethea, Verlainea, Baudelairea, Mallarméa, Heinea i drugih, ali i prijevodi proze, poput one Lava Tolstoja i Maksima Gorkog.

Domjanić je umro u Zagrebu 1933.godine.

Autor: I.D.

Kako napisati lektiru (video tutorial)

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Književnost.hr traži autore za objavu svojih književnih radova!

Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vesna Parun Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlata Kolarić-Kišur Zlatko Krilić
Popis svih autora >>

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija
English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija