• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Knjige
  • Lektire
  • Pjesme
  • Biografije
  • Književnost
  • Jezik
Pitanja za višu ocjenu >>
Pitanja za višu ocjenu >>

Arhaizmi

Arhaizmima nazivamo riječi koje su davno korištene, a do današnjeg dana su toliko zastarjele da su se prestale koristiti. Zato kažemo da su dio pasivnog leksika. One se više ne koriste, ali još uvijek znamo njihovo značenje i u kojem vremenu su se upotrebljavale. Po tome se razlikuju od zastarjelica – starih riječi koje se rijetko upotrebljavaju, ali su još uvijek dio našeg leksika, dakle nisu dio pasivnog leksika. Zastarjelice koje se prestanu upotrebljavati u govoru i pismu postaju arhaizmi.

Riječ arhaizam dolazi od grčke riječi archaios koja znači “drevan”. Možemo razlikovati pet različitih vrsta arhaizama. To su izrazni arhaizmi, sadržajni ili značenjski, dakle semantički arhaizmi, tvorbeni arhaizmi, fonološki arhaizmi i grafijski tj. ortografijski ili pravopisni arhaizmi.

Izraznim arhaizmima nazivamo one riječi čiji je izraz zastario, pa se u današnjem govoru koristi njegova istoznačnica ili bliskoznačnica (riječ različitog izraza, ali istog ili djelomičnog sadržaja tj. značenja). Primjer takvog arhaizma je riječ “pozan” za koji se danas koristi izraz “kasan” ili riječ “razdvoj” za koju danas koristimo izraz “rastanak” itd.

Sadržajni ili značenjski arhaizmi su one riječi koje s vremenom dobiju novo značenje uz već postojano, pa im se njihovo staro značenje izgubi, a ostane samo novo. Na primjer, riječ “luka” nekada je značila livada, a danas znači pristanište za brodove; isto tako, riječ “vrač” značila je liječnik, a danas ta riječ označava okultnog svećenika.

Tvorbenim arhaizmima nazivamo riječi na čijem se korijenu tvori zastarjeli tvorbeni element. Takve riječi imaju isti korijen kao što imaju i današnje riječi, ali zvuče drugačije zbog zastarjele pretvorbe te riječi. Primjer takvih riječi su “kraljski”, koji se danas govori “kraljevski” ili “ljepost”, koja se danas kaže “ljepota” i slično.

Fonološke arhaizme čine riječi koje imaju zastarjeli fonemski sastav. U njemu se vidi staro fonološko stanje jezika. Takva je na primjer riječ “sarce” koja se danas kaže “srce” ili riječ “cesar” koja je danas “car”.

Posljednji tip arhaizama su grafijski i ortografijski arhaizmi, koje još nazivamo i pravopisnima. Njih čine riječi u čijoj se tvorbi koristi stara ortografija tj. stara pravopisna rješenja.

Svi pojmovi iz književnosti >>

Kako napisati lektiru (video tutorial)

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Književnost.hr traži autore za objavu svojih književnih radova!

Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vesna Parun Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlatko Krilić Zvonimir Balog
Popis svih autora >>

Zadnje objave

  • Kako poboljšati koncentraciju
  • Kako je Potjeh tražio istinu analiza
  • Ep o Gilgamešu
  • Ep o Gilgamešu analiza
  • Djevojčica iz Afganistana
  • Djevojčica iz Afganistana analiza
  • Izdajničko srce
  • Palčić
  • Svinjar
  • Djevojčica sa šibicama

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija
English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija