Melodrama (grč. melos = napjev, drama = radnja), je književno-glazbena vrsta s patetičnim raspletom i sretnim završetkom. Javlja se krajem 16. stoljeća u talijanskoj književnosti povezivanjem pastorale s glazbom. Melodrama je komad s neprirodnom temom ubojstva.
Građa je preuzeta iz mitologije, a često su inspiracija znale biti viteške teme. Baš poput pastorale, sadržaj melodrame se najviše oslanja na ljubavni zaplet s nekoliko strašnih situacija i pozitivnim završetkom na kraju.
Ali to nije bilo važno jer publika koja je dolazila gledati predstave, nije dolazila zbog čudnih scena i pretjerane patetike, nego najviše zbog glazbe, plesa i scenskih efekata.Ljude je tada oduševljavala dinamika koju su glumci nastojali prenijeti s nekoliko listova papira na kazališne daske.
Prva melodrama bila je izvedena u Firenzi 1594. godine i to kao rezultat zajedničke suradnje književnika O. Rinuccinia i kompozitora J. Peria. Nije trebalo puno da glazba uspije potisnuti književni tekst što je kasnije rezultiralo nastankom glazbene drame ili opere.
U hrvatskoj je književnosti melodramu primjenjivao Ivan Gundulić s djelima “Arijadna”, “Dijana”, “Prozerpina ugrabljena”, “Armida” te mnogim drugim djelima. Postavlja se pitanje koliko je melodrama ostavila traga u hrvatskoj književnosti.
Melodrama se nije dugo zadržala i nije proizvela puno djela. Ona nije ostavila previše traga na razvoj dramske hrvatske književnosti, pa ni u razdobljima gdje se programski nasljeđuju pisci iz razdoblja baroka.
Došlo se do zaključka kako su tragovi vidljiviji na metričkom nivou. To se primjećuje po mnogim stihovima i strofama koje je melodrama stvorila omogućivši im upotrebu unutar konteksta. Utjecaj melodrame na ovom je području velik jer se situacija hrvatske književnosti nije puno od tada promijenila.
Ako pogledate širu sliku melodrama je napustila zapadnu scenu kada su u pitanju filmovi na televiziji, ali je i dalje prisutna u Aziji. Melodrama je tako jedan od glavnih žanrova koji se koriste u azijskim televizijskim dramama, uz romantiku, komediju i fantaziju, na području Japana, Tajvana, Tajlanda, Filipina, Južne Koreje, Južne Indije i Kine.
Autor: S.Š.
