• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Knjige
  • Lektire
  • Pjesme
  • Biografije
  • Književnost
  • Jezik
Pitanja za višu ocjenu >>
Pitanja za višu ocjenu >>

Hrvatski romantizam

U hrvatskoj se književnosti romantizam javlja kasnije nego u Europi, tridesetih godina 19. stoljeća. Glavno obilježje hrvatskog romantizma je stvaranje jezičnog identiteta. Hrvatski književni i narodni preporod označava razdoblje od 1813. godine kada je biskup Maksimilijan Vrhovac pozvao svećenike na prikupljanje narodnog blaga.

U to se vrijeme pojavljuje nova književna generacija s najznačajnijim predstavnikom Augustom Šenoom. Unutar narodnog preporoda javlja se ilirski pokret koji traje od 1830. do 1843. godine. Ilirizam je poznat kao pokret s političkim karakterom. Glavni ideolog pokreta bio je Ljudevit Gaj.

Hrvatski romantizam se u mnogo toga razlikuje od europskog romantizma. U europskom je romantizmu bio dominantan romantičarski individualizam, a kod nas je naglasak bio stavljen na kolektivizam, slogu i jedinstvo naroda.

U hrvatskoj je književnosti bila prisutna integracija romantičarskog i klasicističkog stila te uspostavljanje odnosa prema tradiciji oslanjanjem na renesansnu i baroknu hrvatsku književnost. U prvoj su fazi bile najzastupljenije budnice i davorije ili domoljubne pjesme pisane zbog buđenja nacionalnog ponosa.

Pjesnici su se u ovoj fazi služili poznatim pjesničkim formama romantičarske poezije. Pored lirike, bila je zastupljena epska književnost, putopisi, novelistika i dramski oblici.

Krajem 18. i početkom 19. stoljeća u Hrvatskoj je vladalo stanje administrativne, duhovne i političke rascjepkanosti. Nakon smrti Josipa II. završava proces germanizacije, a iste te godine Hrvatski sabor donosi odluku o uvođenju mađarskog kao neobaveznog jezika u svim hrvatskim školama.

Bio je to početak mađarizacije jer će 1805. godine odlukom Sabora u Požunu mađarski postati službenim jezikom, a 1827. godine obveznim nastavnim predmetom u Hrvatskoj. Usljedile su aktivnosti raznih aktivista, a među njima se spominju Ivan Derkos, Matija Smodek, Ljudevit Gaj i mnogi drugi.

Najveće dosege u epskom pjesništvu tijekom hrvatskog romantizma imali su I. Mažuranić spjevom “Smrt Smail-Age Čengića” te epski sastavi D. Demetra “Grobničko polje” i Markovićevi spjevovi “Dom i svijet” te “Kohan i Vlasta”.

Dramskom književnošću tada je dominirala povijesna tragedija kao ona od I. Kukuljevića Sakcinskog “Juran i Sofija”. Radi se o prvoj izvornoj drami u novijoj hrvatskoj književnosti posvećena borbi protiv Turaka.

A. Nemčić je napisao komediju “Kvas bez kruha” ili “Tko će biti veliki sudac”. Njegove putositnice smatraju se jednim od najboljih putopisa. Osim Nemčićevog putopisa važan je i onaj od M. Mažuranića “Pogled u Bosnu”.

Autor: S.Š.

Svi pojmovi iz književnosti >>

Kako napisati lektiru (video tutorial)

Književnost.hr traži autore za objavu svojih književnih radova!

Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vesna Parun Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlata Kolarić-Kišur Zlatko Krilić
Popis svih autora >>

Zadnje objave

  • Kako poboljšati koncentraciju
  • Kako je Potjeh tražio istinu analiza
  • Ep o Gilgamešu
  • Ep o Gilgamešu analiza
  • Djevojčica iz Afganistana
  • Djevojčica iz Afganistana analiza
  • Izdajničko srce
  • Palčić
  • Svinjar
  • Djevojčica sa šibicama

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija
English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija