• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Knjige
  • Lektire
  • Pjesme
  • Biografije
  • Književnost
  • Jezik
Pitanja za višu ocjenu >>
Pitanja za višu ocjenu >>

Hrvatski postmodernizam

U razdoblju između 1969. i 1971. godine probuđene su nade u budućnost hrvatske države, slobode i umjetničkog stvaranja. Bilo je to vrijeme koje su obilježili politički, kulturni i gospodarski pokreti. Jedan od najvažnijih zasigurno je “hrvatsko proljeće” koji je upravo tada dosegnuo svoj vrhunac. Najvažniji cilj ovog pokreta bio je uspješno ostvarivanje nacionalnog zajedništva radi lakšeg svladavanja jugoslavenstva.

Bio je vrlo jasno artikuliran problem kulturnog identiteta i jezične posebnosti. “Hrvatsko proljeće” završilo je kapitulacijom partijskog vodstva i pobjedom unitarističkih snaga. Bio je to početak progona i osuđivanja mnogih hrvatskih umjetnika, intelektualaca, znanstvenika i književnika. Nastupila su “olovna vremena” i zabranjivanje autorima.

Hrvatska poslijeratna književnost dosada se povijesno prikazala naraštajima i časopisima po razdoblju u kojem je nastala. S tom generacijom završava faza suvremene hrvatske književnosti karakterizirane estetskim inovacijama i drugačijom teorijom. Početkom sedamdesetih godina 19. stoljeća nastaju značajnije promjene u književnoj podlozi, a one se odlično uklapaju u postmodernističku kulturu.

U proznoj književnosti novo poimanje uvela je generacija fantastičara početkom sedamdesetih kao što su Pavao Pavličić, Stjepan Čuić, Dubravko Jelačić Bužimski, Veljko Barbieri i mnogi drugi.  Ti se pisci odriču “iluzije stvarnosti”, društvene sredine kao takve i njezinog psihološkog portretiranja.

Okreću se fantastici literature, bave se uglavnom okultnim i paralogičnim stvarima, a specifične efekte postižu isključivo zahvaljujući upotrebi simbolike, hiperbole i groteske kao takve. Fantastičari su njegovali razvoj novele i romana.

Posebnu je pažnju izazvala “proza u trapericama” koja se još nazivala i mlada proza. Likovi mlade proze bili su mladi ljudi, najčešće iz gradskih, urbanih sredina koji su nosili traperice (odkud i samo ime “proza u trapericama”).

Oni su bili dio gradskog svijeta, govorili klapskim jezikom, odnosno govorom gradske mladeži te su bili u velikom skuobu sa tradicijom, običajima i pravilima društva. To društvo označavalo je “društvene norme”. Njihove su se norme temeljile na glazbi, filmu, uživanju, stripu.

Kod postmodernističke poezije važno je problematiziranje jezika kao predmeta pjesme. Naznake toga mogle su se vidjeli kod pjesnika kao što su Luko Paljetak, Josip Sever. Karakterističan je i povratak vezanom stihu, tradicionalnim oblicima (sonet) te oživljavanje artizma. Bila je jasna težnja prema jednostavnosti, slobodi, komunikativnosti i jasnoći izražaja.

Svi pojmovi iz književnosti >>

Kako napisati lektiru (video tutorial)

Književnost.hr traži autore za objavu svojih književnih radova!

Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vesna Parun Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlata Kolarić-Kišur Zlatko Krilić
Popis svih autora >>

Zadnje objave

  • Kako poboljšati koncentraciju
  • Kako je Potjeh tražio istinu analiza
  • Ep o Gilgamešu
  • Ep o Gilgamešu analiza
  • Djevojčica iz Afganistana
  • Djevojčica iz Afganistana analiza
  • Izdajničko srce
  • Palčić
  • Svinjar
  • Djevojčica sa šibicama

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija
English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija