Druga moderna u hrvatskoj književnosti trajala je od 1952. do 1969. godine. U to se vrijeme dobivao utisak da umjetnost izvire isključivo iz teorije, ideologije, a ne iz bića koje živi i raste u društvu, odnosno prirodi kao takvoj.
Naime, nakon Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj je na snazi bio socijalistički realizam, odnosno se od književnika zahtijevalo pisanje prema političkom diktatu. Ljudi na vlasti tražili su od književnosti tumačenje njezine revolucioniranosti, klasnu borbu i socijalističku izgradnju.
Književnost je sredinom 20. stoljeća zapravo bila “sluškinja” politike.
Otpor je prvi pružio Petar Šegedin 1949. godine izlaganjem “O našoj kritici” u Zagrebu. Nakon njega, točnije 1952. godine, Miroslav Krleža svojim je izlaganjem u Ljubljani učinio prohodniji put prema književnoj i umjetničkoj slobodi. Iste se godine pojavio zanimljiv časopis pod nazivom Krugovi koji je donio jedne od najvećih promjena u skladu s domaćom književnom tradicijom i europskim književnim krugovima.
Zbog tih se razloga godina 1952. smatra jednom od najvažnijih godina hrvatske književnosti u cjelini, a razdoblje koje je tada započelo nazvano je “drugom modernom” zbog srodnosti s modernom. Ime je dobila ponajprije zbog usmjerenosti na europsku, ali i svjetsku književnost.
Ističe se načelo stvaralačke slobode i suprostavljanje uvjerenja bez predrasude. Književnici tog vremena upućuju ostale pisce na usmenu književnu tradiciju u trenutku opasnosti da se ne izgube u previše naglašenom oslanjanju na vanjske utjecaje. Osim pojave novih pisaca, povećala se učinkovitost starijih kao što su Tin Ujević, Dobriša Cesarić i Dragutin Tadijanović.
Hrvatska proza bilježi izrazito visoke, estetske domete poput popularne proze u trapericama, čiji je poticaj došao iz američke književnosti i poznatog romana Lovac u živu, J. D. Sailingera. U tom je romanu okarakteriziran glavni lik kao buntovnik, dječak koji se nimalo ne uklapa u društvenu skupinu.
Očituje se snažna pripadnost grupi s kojom dijeli svjetonazor i ideale, od načina oblačenja do samog žargona ulice.