• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Knjige
  • Lektire
  • Pjesme
  • Biografije
  • Književnost
  • Jezik
Pitanja za višu ocjenu >>
Pitanja za višu ocjenu >>

Druga moderna u hrvatskoj književnosti

Druga moderna u hrvatskoj književnosti trajala je od 1952. do 1969. godine. U to se vrijeme dobivao utisak da umjetnost izvire isključivo iz teorije, ideologije, a ne iz bića koje živi i raste u društvu, odnosno prirodi kao takvoj.

Naime, nakon Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj je na snazi bio socijalistički realizam, odnosno se od književnika zahtijevalo pisanje prema političkom diktatu. Ljudi na vlasti tražili su od književnosti tumačenje njezine revolucioniranosti, klasnu borbu i socijalističku izgradnju.

Književnost je sredinom 20. stoljeća zapravo bila “sluškinja” politike.

Otpor je prvi pružio Petar Šegedin 1949. godine izlaganjem “O našoj kritici” u Zagrebu. Nakon njega, točnije 1952. godine, Miroslav Krleža svojim je izlaganjem u Ljubljani učinio prohodniji put prema književnoj i umjetničkoj slobodi. Iste se godine pojavio zanimljiv časopis pod nazivom Krugovi koji je donio jedne od najvećih promjena u skladu s domaćom književnom tradicijom i europskim književnim krugovima.

Zbog tih se razloga godina 1952. smatra jednom od najvažnijih godina hrvatske književnosti u cjelini, a razdoblje koje je tada započelo nazvano je “drugom modernom” zbog srodnosti s modernom. Ime je dobila ponajprije zbog usmjerenosti na europsku, ali i svjetsku književnost.

Ističe se načelo stvaralačke slobode i suprostavljanje uvjerenja bez predrasude. Književnici tog vremena upućuju ostale pisce na usmenu književnu tradiciju u trenutku opasnosti da se ne izgube u previše naglašenom oslanjanju na vanjske utjecaje. Osim pojave novih pisaca, povećala se učinkovitost starijih kao što su Tin Ujević, Dobriša Cesarić i Dragutin Tadijanović.

Hrvatska proza bilježi izrazito visoke, estetske domete poput popularne proze u trapericama, čiji je poticaj došao iz američke književnosti i poznatog romana Lovac u živu, J. D. Sailingera. U tom je romanu okarakteriziran glavni lik kao buntovnik, dječak koji se nimalo ne uklapa u društvenu skupinu.

Očituje se snažna pripadnost grupi s kojom dijeli svjetonazor i ideale, od načina oblačenja do samog žargona ulice.

Svi pojmovi iz književnosti >>

Kako napisati lektiru (video tutorial)

Književnost.hr traži autore za objavu svojih književnih radova!

Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vesna Parun Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlatko Krilić Zvonimir Balog
Popis svih autora >>

Zadnje objave

  • Kako poboljšati koncentraciju
  • Kako je Potjeh tražio istinu analiza
  • Ep o Gilgamešu
  • Ep o Gilgamešu analiza
  • Djevojčica iz Afganistana
  • Djevojčica iz Afganistana analiza
  • Izdajničko srce
  • Palčić
  • Svinjar
  • Djevojčica sa šibicama

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija
English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija