Tihomir Horvat, autor djela "Muki - djetinjstvo Ivana Zajca", mlađim čitateljima pokušao je približiti lik i djelo najvećeg hrvatskog skladatelja 20. stoljeća Ivana pl. Zajca. On je povijesnim i biografskim činjenicama udahnuo život i proveo ne samo mlade čitatelje već i one nešto malo starije, kroz maštovito rekonstruirano djetinjstvo velikog skladatelja, s nadom da tako … [više]
Tihomir Horvat
Tihomir Horvat je rođen u Zagrebu 3. rujna 1946. godine. U Zagrebu je završio i osnovnu i srednju školu, da bi se potom upisao na Farmaceutsko-biokemijski fakultet.
Radio je kao kemičar-analitičar u laboratorijima, a s javnom objavom svojih pisanih radova započeo je 1974. godine kad je objavio svoju prvu priču u Večernjem listu.
Nagrađen je drugom i trećom nagradom Večernjeg lista i drugom nagradom "Arene" za kratku priču te prvom nagradom za znanstveno-fantastičnu komediju na Radio Zagrebu.
1993. godine je objavio svoj prvi roman za djecu "Tajna gornjeg grada", zatim 1995. godine roman "Vila Velebita" te 1994. godine roman "Muki- djetinjstvo Ivana Zajca".
Njegove igrokaze izvodili su amateri Velike Gorice, Muzička omladina Hrvatske, teatar "Žar ptica". Od 2001. godine je član Društva hrvatskih književnika. Danas je u mirovini i živi u Krušaku, kraj Velike Bune.
Tajna Gornjeg grada
"Tajna Gornjeg grada" kriminalistički je roman namijenjen djeci, ali i mladima. Sastoji se od 23 poglavlja kroz koja se razrađuje priča o jednoj posebno hrabroj dječjoj avanturi, koja je rezultirala velikim i značajnim otkrićima, kako za stanovnike Gornjeg grada, tako i za same mlade istraživače. U romanu se govorio o avanturi četvero pametne i radoznale djece koja jednog … [više]
Frka u Šćitarjevu
Djelo "Frka u Šćitarjevu", roman je pustolovne prirode za mlade čiji je pisac Tihomir Horvat. On je poznat po još nekolicini djela, među kojime je i njegov prvi roman za djecu : "Tajna gornjeg grada". Roman je izdan u nakladi tiskare "Znanje", 1998. godine. "Frka u Šćitarjevu" je roman koji nas vodi u svijet troje prijatelja, Miroslava, Mrvice i Ivana zvanog Dugi koji … [više]