Sergej Aleksandrovič Jesenjin rođen 1895. godine, jedan je od najpoznatijih ruskih pjesnika 20. stoljeća. Živio je burnim životom, ženio se četiri puta, opijao se i pokazivao bunt. Njegov stil života postao je veoma utjecajan i popularan među mladim ruskim piscima, zbog čega je pojam "jesenjština" - vezan uz ovog pisca - označavao boemski i dekadentan odnos prema svijetu i … [više]
Sergej Jesenjin
Sergej Aleksandrovič Jesenjin bio je jedan od najpoznatijih i najutjecajnijih ruskih pjesnika. Rodio se 1895. godine u Konstantinovu, gdje je završio četverogodišnju osnovnu školu, a onda u selu Spas Klepki crkveno- učiteljsku školu. U Moskvi je upisao narodno sveučilište, ali ga nije završio studij.
Od malih nogu pisao poeziju, već sa devet godina, ali se s njome počeo ozbiljnije baviti 1915. godine, kada je u Petrogradu ušao u književne krugove, koji su u njemu probudili strast za poezijom kojom obiluju seoski motivi.
Jesenjin je bio poznat po svom boemskom, gotovo raskalašenom životu. Za života je imao četiri braka, među kojima je najpoznatiji onaj sa slavnom američkom balerinom Isadorom Duncan, s kojom se u godinu dana oženio, proputovao Europu, preselio se u Ameriku, razveo i opet vratio u Rusiju. Četvrti brak bio mu je s unukom Lava Tolstoja, Sofijom Andrejevnom Tolstoj. Nakon Jesenjinove smrti, ona je preuzela prava nad njegovim djelima i pobrinula se da snažno odjeknu u svijetu.
Jesenjinov način života, ispunjen burnom boemštinom, porocima, ljubavnim avanturama, ali i melankolijom, propitivanjem smisla života i na kraju osjećajem nesretnosti, postao je sinonim za pokret nazvan "jesenjština", kojim se povodila mladež, često umjetnička, nakon Jesenjinove smrti.
Za vrijeme imažinizma, pokreta koji je Jesenjin i započeo, objavio je zbirke pjesama "Trerjadnica", "Ispovijest mangupa", poemu "Pugačov" i druge. Njegove najpoznatije pjesme su "Pjesma o kuji", "Ispovijest mangupa", "Molitva za umrle", "Pismo majci", "Kavana Moskva" i njegova posljednja pjesma "Doviđenja, dragi, doviđenja", koju je napisao svome prijatelju Viktoru Erlihu i to krvlju iz svojih vena. Čak mu je osobno uručio tu pjesmu, pravdajući se da je napisana krvlju jer u sobi nije imao mastila. Tu večer Jesenjin je u svojoj hotelskoj sobi počinio trostruko samoubojstvo - prerezao si je žile, objesio se i izgorio od pare iz cijevi parnog grijanja. Bilo je to 28. prosinca 1925. godine.
'70-ih i '80-ih godina prošlog stoljeća Jesenjinovo samoubojstvo dovedeno je u pitanje i sumnjalo se da je ono bilo prikriveno ubojstvo od strane Staljinove vlade. 2009. godine kriminalistički eksperimenti pokazali su da je samoubojstvo ovog važnog pjesnika zapravo bilo namješteno.