Marija Jurić Zagorka

Marija Jurić Zagorka hrvatska je novinarka i književnica koja je iza sebe ostavila veliko naslijeđe. Rodila se 2. ožujka 1873. godine u malom selu Negovec pored Vrbovca.

Kako djevojka nije bila sretna jer su je roditelji protiv njene volje udali za čovjeka kojeg nije poznavala. Nakon tri godine uspjela je pobjeći, a nakon teškog početka okrenula se profesionalnim izazovima.

Marija je bila prva profesionalna novinarka ne samo u Hrvatskoj nego i na području srednje Europe. Bila su to vremena kada je posao novinara bio rezerviran samo za muškarce. Godine 1925. osnovala je "Ženski list". Bio je to prvi časopis za žene. Do kraja života je ostala aktivna u borbi za prava žena.

Književnošću se počela baviti tek nakon nagovora biskupa Josipa Jurja Strossmayera. U brojnim djelima moglo se primijetiti Marijino razmišljanje o mađarizaciji i germanizaciji, protiv čega se uvijek borila.

Prvi roman koji je napisala "Roblje" bavio se hrvatskim slabićima za vrijeme vlasti iz Mađarske. "Kneginja iz Petrinjske ulice" je kriminalistički roman u kojem je iskoristila priliku da kritizira mađarske policajce.

Nakon političkih aktivnosti Marija se posvetila pisanju povijesno-ljubavnih romana, koji su na početku izlazili u obliku nastavaka u časopisima i novinama. U to je vrijeme napisala najpoznatije djelo, odnosno ciklus od sedam nastavaka pod naslovom "Grička vještica".

Osim spomenutih romana napisala je još nekoliko knjiga s povijesnom tematikom poput "Kći Lotrščaka", "Kraljica Hrvata", "Gordana", "Plameni inkvizitori". Napisala je i 17 dramskih komada od kojih je većina izvedena u Hrvatskom narodnom kazalištu. Umrla je u Zagrebu 30. studenog 1957. godine.