"Zapis o zemlji" kratki je epitaf bosanskohercegovačkog pjesnika Maka Dizdara, koji je živio i pisao u 20. stoljeću. Njegovo pjesničko stvaralaštvo opisuje traganje za srednjovjekovnom kulturom i baštinom na području Bosne i Hercegovine. Sebe postavlja u poziciju legitimnog baštinika te kulture, zbog čega u središte svojih pjesničkih motiva stavlja bosanske povijesno- kulturne … [više]
Mak Dizdar
Mak (Mehmedalija) Dizdar hrvatski je i bosanskohercegovački pjesnik, rođen u Stolcu 1917. godine. U Stolcu je završio osnovnu školu, nakon čega u Sarajevu završava gimnaziju. U to vrijeme objavio je svoju prvu zbirku pjesama "Vidopoljska noć" i tako ušao u javni književni život.
Njegov brat bio je urednik sarajevskih novina i časopisa Gajret, za koje je tada i Dizdar počeo pisati. Nakon 2. svjetskog rata, bio je urednik lista Oslobođenje i Narodne prosvjete. Kasnije se posve posvetio književnosti, ali je svejedno uređivao i časopis Život.
Nakon svoje prve zbirke pjesama, izdao je zbirku "Plivačica" i to nakon 18 godina. Nedugo nakon toga uslijedile su zbirke "Povratak", "Okrutnost kruga", "Koljena za madonu", "Minijature" i "Ostrva".
Jedna od najboljih Dizdarevih zbirki je "Kameni spavač", izdana 1966., dakle pred kraj njegovog stvaralačkog života i nakon što je pjesnik već stvaralački sazreo i pročistio svoju formu. Nakon nje, izdao je i svoju posljednju zbirku "Modra rijeka", izdanu 1971. godine.
Te je godine u Sarajevu Mak Dizdar umro.