"Barbara i tutti quanti..." knjiga je izbora iz Slamnigovih poetskih i proznih djela. Objavljena je 1999. godine u izdanju Školske knjige, a naslov duguje stihu iz antologijske Slamnigove pjesme "Barbara". Knjiga se sastoji od pjesničkih zbirki ("Aleja poslije svečanosti", "Odron", "Naronska siesta", "Limb", "Analecta", "Dronta", "Sed scholae", "Relativno naopako", "Tajna"), … [više]
Ivan Slamnig
Ivan Slamnig (1930. - 2001.), suvremeni hrvatski pjesnik, prozaik, književni teoretičar i prevoditelj. Rođen je u Metkoviću.
Klasičnu gimnaziju i Filozofski fakultet završio je u Zagrebu. Od 1949. godine surađuje u mnogim književnim časopisima, a prvu knjigu, zbirku pjesama Aleja poslije svečanosti objavljuje 1956. Nekoliko je godina radio kao predavač na slavističkim katedrama sveučilišta u Firenzi, Bloomingtonu, Chicagu, Amsterdamu i Uppsali. Do umirovljenja bio je profesor na Katedri za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Slamnig je svestrani književnik. Piše poeziju (zbirke: Aleja poslije svečanosti, 1956.; Odron, 1956.; Naronska siesta, 1963.; Monografija, 1965.; Limb, 1968.; Analecta, 1971.; Pjesme u izboru Slobodana Novaka, 1973.; Dronta, 1981.; prozu (zbirke pripovjedaka Neprijatelj, 1959. i Povratnik s Mjeseca, 1964.; roman Bolja polovica hrabrosti, 1972.) i radiodrame.
Osim toga, autor je brojnih prijevoda poezije i proze s mnogih europskih jezika, sastavljač značajnih antalogija i priručnika, a značajne su njegove knjige iz književne teorije i književne povijesti.
Bolja polovica hrabrosti
Roman "Bolja polovica hrabrosti" (1972.), hrvatskoga književnika Ivana Slamniga, smatra se našim prvim pravim postmodernističkim romanom. Njegova postmodernistička prethodnica u jednom je sloju dio hrvatske "proze u trapericama", u čijem je središtu skupina, odnosno klapa (okupljanje starih školskih prijatelja), te motiv bijega (glavni junak bježi od svih, no ponajviše od … [više]
