Schillerovo djelo Razbojnici je drama u pet činova. Premijera same drame bila je 13. siječnja 1782., a publika je "pala u delirij oduševljenja". U pozadini priče se nalazi parafraza Lukinog Evanđelja, odnosno parabola o … [više]
Friedrich Schiller
Johann Christoph Friedrich von Schiller bio je poznati njemački književnik, dramatičar, teoretičar umjetnosti, filozof i povjesničar. Friedrich Schiller rodio se 10.11.1759. u mjestu Marbach u obitelji vojnog liječnika.
Bio je jedini sin i imao je petero sestara. Budući da je odgojen u obitelji koja je puno držala do vjere, odlučio je posvetiti se pravu i teologiji, što na početku nije bilo moguće jer ga je vojvoda Karl Eugen poslao u vojnu školu i potom na Vojnu akademiju.
Za vrijeme studiranja prava u Stuttgartu završio je i medicinu te paralelno proučavao i druge znanosti te čitao djela poznatih teologa, filozofa i dramatičara. Za vrijeme studija počeo se baviti poezijom kada je napisao ljubavnu poeziju u kojoj je iznio svoj pogled na istinu, dobrotu i ljepotu.
U vojnoj školi se nije najbolje snašao jer je teško podnosio strogi vojnički režim. Upravo je zbog toga već kao dijete sve više počeo cijeniti život bez puno ograničenja.
Prvo djelo koje je napisao bila je drama "Razbojnici" o mladiću koji je postao razbojnik kako bi se mogao boriti protiv nepravde. Nakon dva izdanja drama je u 1. mjesecu 1782. godine izvedena u Mannheimu. Friedrich nije mogao izdržati da ne ode na premijeru, a zbog čega je kasnije prijavljen vojvodi te uhićen.
Kako mu je bilo sve teže trpjeti manjak slobode, iste godine bježi i započinje veliku karijeru kao kazališni pisac. Tako je već 1783. napisao dramu "Fiescova urota u Genovi" gdje je ponovno obradio temu prava i slobode.
Godine 1784. Izvedena je drama "Spletka i ljubav" s kojom je izrazio nezadovoljstvo apsolutizmom te netolerancijom koja je tada prevladavala u društvu. 1785. osniva časopis "Rajnska Thalija" gdje je objavio "Odu radosti".
Dvije godine kasnije, 1787. objavio je povijesnu dramu "Don Carlos" koja je poput većine njegovih djela bila puna buntovnih misli, nakon čega je postao počasni građanin Republike Francuske. U drami se odlučio za poetsko stiliziran način govora udaljivši se od proze. U to je vrijeme počeo pisati u jampskom stihu.
Godine 1789. kada je radio kao profesor na Sveučilištu, pisao je povijesna djela kao što su "Vitezovi i srednjovjekovlje", "Povijest Tridesetogodišnjeg rata" itd.
Pored toga što je pisao drame, Friedrich je sve više vremena posvećivao filozofskim studijama pa su tako nastala djela "O naivnom i sentimentalnom pjesništvu" i "O estetskom odgoju čovjekovu".
Napisao je i nekoliko balada: "Ibikovi ždralovi", "Jamstvo", "Polikratov prsten", "Poema o zvonu", "Borba sa zmajem" i "Rukavica".
Na nagovor Goethea kod kojeg je s obitelji živio od 1799. počeo je pisati dramsku trilogiju "Wallenstein", "Messinska vjerenica", "Turandot", "Djevica Orleanska" i "Maria Stuart".
Godine 1802. Weimarski vojvoda mu je dodijelio plemićku titulu za sva njegova postignuća. Dvije godine kasnije, 1804. napisao je djelo "Wilhelm Tell" o borbi naroda protiv tuđinske vlasti. Wilhelm Tell je bila jedna od najpopularnijih drama u 19. stoljeću.
Friedrich Schiller umro je 9.5.1805. u Weimaru nakon što je duže vrijeme bolovao od tuberkuloze.