Originalno nazvana "Zdravljica", ovo je pjesma slovenskog pisca Franca Prešerna, u prvoj verziji napisana 1844. godine. Pjesma je doživjela cenzuru, pa je druga verzija napisana 1846. godine. Prešern je svoju "Zdravicu" pisao starom inačicom pisma iz 16. stoljeća, tzv. bohoričicom, koja je ime dobila po Adamu Bohoriču. O popularnosti Prešernove pjesme govori to da je sedma … [više]
France Prešeren
France Prešeren je nesumnjivo najveći slovenski pjesnik iz razdoblja romantizma i jedan od najvećih jugoslovenskih pjesnika devetnaestog stoljeća. Rođen je 3. prosinca 1800. godine u selu Vrba, kraj Bleda. Gimnaziju je završio u Ljubljani, a filozofiju i pravo u Beču.
Zalagao se za nacionalno i kulturno osamostaljivanje Slovenije. Prešerna njegovi sunarodnjaci smatraju prvim značajnim slovenskim pjesnikom. Prvim zato što je upravo on probijao putove slovenskom pjesništvu, kojemu je izgradio pjesnički jezik i stil.
Imao je težak život, bez stalnoga zaposlenja i bio je u sukobu sa sredinom.
Njegov pjesnički rad tvori tek jedna knjiga, kojoj je naslov Poezija (1834.). Osim Sonetnoga vijenca, u zbirci je i niz soneta pod zajedničkim naslovom Soneti nesreće. Individualna nacionalna sloboda, novi društveni odnosi i ljubavi su glavne teme njegova pjesništva.
Preminuo je 8. veljače 1849. godine od ciroze jetre.
Sonetni vijenac
"Sonetni vijenac" je književni lirski vijenac od petnaest soneta posvećen Prešerenovoj neostvarenoj ljubavi – Juliji Primicovoj. Svaki od soneta imaju tri ili četiri stiha. Dvije su središnje teme, koje su isprepletene u cijelom vijencu, ljubav prema voljenoj ženi i ljubav prema domovini. Završni sonet u vijencu je Magistrale i u njemu pjesnik govori o temeljnom izvoru svoga … [više]