Slap

“Tišina i druge pjesme” zbirka je Dobriše Cesarića u kojoj pronalazimo mnoštvo njegovih pjesama, među kojima su i dobro poznate “Voćka poslije kiše”, “Oblak”, “Balada iz predgrađa” i mnoge druge. U ovoj analizi obrađena je pjesma “Slap”, koja se također nalazi u zbirci.

Cesarić je poznat kao pjesnik jednostavnog izraza i malih stvari. To uočavamo i u obrađenim pjesmama. Sve su pisane jednostavnim jezikom i lako su razumljive, a nose dublje značenje. On uzima jednostavne, svakodnevne motive iz prirode, opisuje njihove ljepote i u njima skriva dublja značenja svojih riječi. U Cesarićevu stilu pisanja osim jednostavnosti izraza uočavamo i dosljednost u formi pjesama te dosljednost vezanog stiha.

Glavna pitanja koja postavlja, a koja možemo pronaći u svim obrađenim pjesmama su pitanja o smislu života, prolaznosti života i životu nakon smrti. Iako se u većini pjesama osjeća sumorno raspoloženje i nemir te tuga zbog prolaznosti života, dubljim razmatranjem pjesama uočavamo da je pjesnik pun nade i optimizma jer pronalazi odgovor na svoja pitanja, a taj odgovor su njegova djela koja ostaju nakon njega i koja će mu pružiti mogućnost da živi vječno dok god njegova djela nisu zaboravljena.

Slap – analiza pjesme

Slap je jedna u nizu pjesama Dobriše Cesarića u kojoj se postavlja pitanje o smislu života kroz pejzažne motive. Stoga je pjesma lirska pejzažna i misaona.

Prema naslovu pjesme vidimo da je slap glavni motiv u pjesmi, a ostali motivi su kap, duga i voda. Pjesma je kratka i sastoji se tri distiha koji predstavljaju jednu pjesničku sliku. Prikazuje se slap koji teče, a na vodi se stvara duga koja sjaji mnoštvom boja. Distisi se rimuju: slap-kap, stvara-šara, sjati-tkati.

Na početku pjesme ponavlja se riječ teče (“teče i teče, teče jedan slap“) čime se naglašava njegovo trajanje. Ako slap shvatimo kao simbol koji predstavlja život, koji traje, pjesnik se pita što u tom životu znači njegova mala kap tj. što predstavlja i po čemu se ističe baš on među tolikim čovječanstvom. Dalje u pjesmi vidimo dugu koja sjaji mnoštvom boja, a predstavlja dostignuća i snove ljudi. U toj vodi, pjesnikova kap, tj. on kao pojedinac sudjeluje u njihovu ostvarenju.

Ritam pjesme prati kretanje slapa, koji neprestano teče. U prvoj strofi ritam je ujednačen i brz kao i protjecanje slapa, a u drugoj strofi se to mijenja. Na tren se staje kako bi se istaknula slika duge na vodi (“Gle, jedna duga u vodi se stvara“), a to zastajanje ritma ostvareno je upravo uzvikom “gle”. Motivi koji se pojavljuju u pjesmi su personificirani (“duga sja i dršće, kaplja tka san“) te nose dublje značenje, predstavljaju pojedinca u ostvarenju svojih snova.

Ovom pjesmom pjesnik želi pronaći svoje mjesto i smisao kao pojedinac među svim ljudima. Traži nešto po čemu će se istaknuti i pokazati svoju važnost. Ove misli predstavljene su kroz motive prirode i pejzaža, a pjesma je napisana jednostavnim izrazom, ali sadrži dublje značenje. Sve su ovo odlike Cesarićevog stila pisanja koje pronalazimo u brojnim drugim njegovim pjesmama.

Bilješka o autoru

Dobriša Cesarić rodio se u Požegi 10. siječnja 1902. godine. Djetinjstvo je proveo u Osijeku gdje se s obitelji preselio kada je imao tri godine. U Osijeku je pohađao i osnovnu školu.

1916. godine s obitelji se preselio u Zagreb. U Zagrebu je završio realnu gimnaziju te je odmah nakon toga upisao studij prava. Pravo je ipak ubrzo zamijenio studijom filozofije, a radio je kao lektor, književnik i urednik.

Glavninu njegovog književnog stvaralaštva činilo je pjesništvo. Osim toga radio je kao prevoditelj, prevodeći s njemačkog, bugarskog, ruskog i slovenskog jezika.

Prvu pjesmu naziva “I ja ljubim…” objavio je još 1916. godine, a prva pjesma objavljena u književnom časopisu “Kritika”, zvala se “Buđenje” i tiskana je 1920. godine.

Nakon 1920. godine njegove pjesme izlazile su u mnogim časopisima.

Prva zbirka pjesama zvala se “Lirika” i objavljena je 1931. godine. Kasnije je objavio još “Osvijetljeni put”, “Spasena svjetla”, “Moj prijatelju”, “Slap”, “Povratak”, “Voćka poslije kiše” i mnoge druge. Svojim pjesmama prikazao nam je svoja razmišljanja o životu te nam je otkrio životne radosti, boli i ljepote.

Bio je član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Umro je 1980. godine u Zagrebu.

Autor: A.P.