Refleksi jata ostvaruju se od starog samoglasnika ě – ije, je, e, i. Kada dolazi do njihovih izmjenjivanja i promjena to nazivamo zamjene ili alternacije (ije/je/e/i). Glavno pravilo je da se u drugom slogu javlja -ije, a u kratkom slogu – je. Ipak, to pravilo ima jako puno iznimaka. Kada dolazi do tvorbe novih riječi ili kada se mijenja oblik istih riječi, mijenjaju se i refleksi jata pa se slog može ili kratiti ili duljiti.
Duljenje sloga kratkim jatom
-je, -e, i prelazi u -ije
Kratko -je mijenjamo s dugim i to kod:
1. Tvorbe glagolskih imenica i nesvršenih glagola
Ovo se ne događa kod riječi koje u svojoj osnovi imaju sjesti, mjesto i mjeriti.
Primjer glagol razumjeti
razumjeti > razumijevane, razumijevati
no, kod riječi mjeriti > mjerenje
2. Prema glasovima -e te kod osnova glagola zreti, leći, liti, letjeti ili nekih njihovih izvedenica
Primjer
letjeti > lijetati, leći >lijegati
3. Prefiks -pre produljuje se u riječ -prije kod tvorba imenica iz glagolske osnove
Primjer
preglasiti > prijeglas, prenositi > prijenos
Kraćenje sloga dugim jatom
U ovim slučajevima dugo -ije se krati u -je i to u:
1. Tvorbi riječi
U ovom slučaju dugi jat nikada ne dolazi prije naglasaka, a u nekim slučajevima dolazi i ispred sufiksa
Primjer
cvijet > cvjetić, lijek >ljekovit, ocijeniti > ocjena
2. Primjeni oblika u riječima što se najčešće događa u sklonidbi
Primjer
snijeg > snjegovi (nominativ množine)
3. Superlativu i komparativu pridjeva
Primjer
trijezan > tr(j)ezniji, vrijedan > vr(j)edniji
bijedan > bjedniji, lijep > ljepši
Odgovori