Dragutin Tadijanović veliki je hrvatski pjesnik modernizma i postmodernizma. Pjesnik je širokog književnog opusa, s više od pet stotina napisanih pjesama u dvadesetak zbirki. Njegove pjesme odlikuju se intimnim i zavičajnim temama, slikovitošću i elegičnošću, a pisane su nevezanim stihom te jednostavnim izrazom. Tadijanovićev način pisanja uključuje moderan lirski govor kojim naglašava potpuno obične stvari i istine. Ne robuje formama pa tako osim nevezanog stiha, neke pjesme nisu podijeljene na strofe ili su to strofe nejednake dužine.
Tadijanović je vodio bilješke o okolnostima nastanka pojedinih pjesama, a njegove pjesme su kronološke slike iz života. Počeo je pisati s 13 godina, a prva djela objavljuje pod pseudonimom Margan Tadeon.
Njegov književni rad podijeljen je na više razdoblja, a prvo razdoblje stvaralaštva sadrži antologijske pjesme. Jedna od tih pjesama je dobro poznata “Dugo u noć, u zimsku bijelu noć“. Ostale pjesme su “Večer nad gradom“, “Prsten” (koji pripada istoimenoj zbirci pjesama), “Kad mene više ne bude” i “Na stolu kruh“, pjesma koje će se ovdje analizirati.
U svim pjesmama najočitija je upravo Tadijanovićeva vjernost jednostavnom izrazu pisanja, korištenju svakodnevnog jezika i sloboda u konstrukciji stihova i strofa, a česti motivi koji su prisutni u više pjesama su majka, dom i rodni kraj.
Poznate su njegove zbirke: “Prijateljstvo riječi”, “Srebrne svirale“, “Sunce nad oranicama”, “Dani djetinjstva”, “Prsten”…
Na stolu kruh – analiza pjesme
Pjesma “Na stolu kruh”, kratka je pjesma od jedne strofe koju čini 9 stihova. Stihovi su nevezani i nejednake dužine kao i u drugim Tadijanovićevim pjesmama. Povezani su u skladnu cjelinu kojom se želi prenijeti poruka i potaći čitatelja na razmišljanje.
Pjesmom Tadijanović želi prenijeti poruku o miru i blagostanju kroz simbol kruha, koji predstavlja život, mir i blagostanje. Upravo zato, ovo je misaona pjesma s elementima duhovnog.
S obzirom da želi prenijeti poruku o miru i ljubavi, takav ton prevladava u pjesmi. Ritam odgovara tonu te je ujednačen i usporen, a tome pridonosi i inverzija koja je upotrijebljena u naslovu (na stolu kruh). Osim kruha, glavni motivi u pjesmi su sloboda i mir, koji dodatno naglašavaju glavnu poruku pjesme.
Pjesnik stoji nad praznim papirom i želi napisati stihove koji bi potaknuli ljude na razmišljanje o dobru i zlu u svijetu, ali shvaća da su mnogobrojne pjesme o tome već napisane na svim jezicima svijeta. Sve dobro što je napisano i postignuto može biti uništeno u trenutku. U kontrast se stavlja mir, blagostanje i dobrobit nasuprot zlu, ratu, siromaštvu. Stihovima “A ti hoćeš da se čuje i tvoj krik/Mir Svijetu! Sloboda Svijetu!/ I svakome na stolu kruh“, pjesnik predstavlja sve one koji se bore upravo za to. Želi ujediniti sve ljude u borbi protiv siromaštva i zla.
Bilješka o autoru
Dragutin Tadijanović rodio se u mjestu Rastušje pokraj Slavonskog Broda 4. studenog 1905. godine. Osnovnu školu pohađao je u selu pored svoga rodnog mjesta, u Podvinju, a u gimnaziju je išao u Slavonski Brod. Na studij je krenuo u Zagreb, a studirao je najprije šumarstvo, da bi se kasnije opredijeli za književnost.
Nakon završenog studija radio je kao korektor u novinama zatim kao nastavnik u školi pa nakon toga i kao urednik u jednoj izdavačkoj kući. Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Pjesme je počeo pisati već sa samo trinaest godina, a prvu je objavio u srednjoj školi u tamošnjem listu. Tada je koristio pseudonim Margan Tadeon. Svoje ime počeo je koristiti 1930. godine kada je objavio “Pjesmu mom srcu” u časopisu “Književnik”.
Njegove najpoznatije pjesničke zbirke su: “Sunce nad oranicama”, “Lirika”, “Pepeo srca”, “Srebrne svirale”, “Dani djetinjstva”, “Prsten”, “Svjetiljka ljubavi”, “Kruh svagdanji”, “Sunce nad oranicama” i mnoge druge.
Umro je 17. lipnja 2007. godine.
Autor: A.P.
Odgovori