Drama je književni rod koji je najčešće prilagođen kako bi bio izveden u kazalištu. Drama je karakteristična po dramskom sukobu i napetim događajima. Dijeli se na komediju, tragediju i dramu u užem smislu.
Kako bi na pravilan način analizirali dramu, moramo razumjeti sve dijelove dramskog djela pa ćemo ih pobliže objasniti.
Analiza dramskog djela
Na početku valja odrediti temu dramskog djela. Tema djela označava jedinstveno značenje drame. Tema djela obično je produženi naslov i dovoljno je napisati je u jednoj rečenici.
Određujemo aktere drame. S druge strane, u predstavi, glumci predstavljaju likove i oni su aktivni sudionici predstave.
Uočite motiv dramskog sukoba. Dramski sukob je temelj dramske radnje jer likovi su u ovom djelu na granici između svojih želja i mogućnosti. Dramski sukob obilježava situaciju koja je od presudnog značaja za njihov budući život. Dramski sukob potiče napetost radnje.
Kompozicija dramskog sukoba važna je kako bismo razumjeli dramu u cjelini. Odredite uvod, zaplet, kulminaciju, obrat i rasplet radnje. Tri osnovna djela su uvod, zaplet i rasplet, a vrhunac napetosti (kulminacija) i obrat ili preokret radnje dolaze prije samog raspleta radnje.
Dramska kompozicija
- uvod – početak radnje ili uvod u samu radnju. U uvodu upoznajemo likove drame i okolnosti događaja koji će biti obrađen u radnji.
- zaplet – još se naziva i komplikacija ili episodija. Nastupa u onom trenutku kada tragični lik drame više ne može odustati od svoje sudbine. Taj dio radnje još se naziva i točka bez povratka.
- vrhunac – kulminacija radnje. Vrhunac je napetosti same radnje i trenutak prije nego što dolazi do razrješenja radnje.
- preokret – još se naziva peripetija. Vrijeme kada se u radnji dogodilo nešto suprotno od očekivanog.
- rasplet – završni je dio drame. U raspletu se svi događaji iz drame riješe što označava i kraj drame.
Uočite dijaloge i monologe likova. Dijalog je upravni govor i označava međusobni razgovor likova. Kada jedan od likova želi uzvratiti svojim govorom to nazivamo replikom. Monolog je s druge strane događaj u kojem jedna osoba razgovara sama sa sobom. Ako u drami ne možemo naći niti jedan drugi govor osim monologa, takvu dramu nazivamo – monodrama.
Nabrojite sve likove i analizirajte ih. Dramski likovi su akteri, činitelji i sudionici radnje i glavni nosioci dramskog sukoba. Njihova karakterizacija ovisi o tome kako su predstavljeni u drami.
Važno je uočiti i kompoziciju dramskog teksta, odnosno činove i prizore.
Čin ili akt je dio predstave ili jedna veća cjelina. Može postojati samo jedan čin, a može ih biti i više (pet ili više). Činovi se obično povezuju s promjenom scenografije, a sastoje se od manjih dijelova, odnosno prizora ili scena.
Prizor ili scena su manji dijelovi dramske predstave. Oni se izmjenjuju zavisno od ulaska ili izlaska lika s pozornice. Obično postoji od 10 do 15 prizora, iako se ne radi o strogom pravilu, može ih biti više ili manje.
Uočite i izgled pozornice, odjeću glumaca i njihove kretnje (scenografija, kostimografija i koreografija).
Scenografija znači sam izgled scene (rasvjeta, dekoracija, kulise). Kulise označavaju dijelove nekih scena i mogu dočarati druge prostore. Kulise se rade od običnih i laganih materijala. Kostimografija označava izgled kostima. Koreografija dramske radnje znači da moramo posvetiti pažnju izgledu kretnji glumaca i njihovom rasporedu na pozornici.
Opišite jezik i stil dramskog djela te pokušajte odrediti ideju i vrstu dramskog djela.
Odgovori