• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Knjige
  • Lektire
  • Pjesme
  • Biografije
  • Književnost
  • Jezik
Pitanja za višu ocjenu >>
Pitanja za višu ocjenu >>

Zvonimirova lađa

Analiza lektire / Vladimir Nazor

Vladimir Nazor (1876.-1949.) hrvatski je pjesnik, pripovjedač, romanopisac, novelist, feljtonist i esejist. Pripada naraštaju pisaca koji su djelovali u jednom dijelu razdoblja moderne. Pripada najplodnijim i najraznovrsnijim piscima hrvatske književnosti.

Prve godine njegovog stvaralaštva zahvaćene modernističkim težnjama okarakterizirane su nacionalno angažiranom poezijom, koja se često oslanja na mitologiju i legende iz stare slavenske i hrvatske povijesti. Piše i tekstove nadahnute biblijskim motivima, a i svojevrsnu didaktičku poeziju. Prva faza njegovog stvaralaštva traje do 1915. godine, kada mu izlaze zbirke “Intima” (1913.) i “Pjesni ljuvene”. U njima se okreće temama žrtve, pročišćenja i osamljenosti, a izražava sve veću sklonost alegorijskom iskazu.

U njegovom opusu nalazimo i ditirampsku liriku, koja odiše optimizmom i životnim užitcima (pjesma “Cvrčak”), a podjednako je zastupljena i socijalna tematika, koju problematizira u mnogim pjesmama. U stilu neoromantizma okreće se i folklornim elementima, a bajkovitost lirike duguje modernističkim strujanjima. U razdoblju moderne, do 1916. godine, Nazor će tako ostvariti tri poetska kruga: aktivistički (poganski), nacionalistički i intimistički.

Najpoznatije pjesničke zbirke su mu: “Slavenske legende” (1900.), “Pjesme naroda hrvatskoga” (1902.), “Lirika” (1910.), “Hrvatski kraljevi” (1912.), “Intima” (1913.), “Deseterci” (1930.), “Knjiga pjesama” (1942.) i dr.

Zvonimirova lađa – analiza pjesme

Pjesma pripada zbirci “Hrvatski kraljevi” nastaloj 1912. godine. Za razliku od ostalih modernističkih pjesnika, Nazor u ovoj pjesmi pjeva o snazi naroda i alegorijski govori o povijesti Hrvatske i o svojoj viziji države, naroda i povijesnih događaja.

Motiv lađe poznat je kao leitmotiv svjetske književnosti, još od grčkog pjesnika Alkeja, koji je napisao istoimenu pjesmu (“Lađi”). Kao i kod njega, Nazorova pjesma o lađi predstavlja alegoriju države. Pjesma nastaje u vrijeme Nazorove okrenutosti povijesnim i narodnim legendama, a ovdje kao temu uzima događaje iz stvarne hrvatske povijesti. Kralj Zvonimir poznati je hrvatski vladar iz dinastije Trpimirovića, a uz njega se veže i kletva, u kojoj je prokleo hrvatski narod da neće imati narodnih vladara. Zvonimirova lađa predstavlja zadnji otkucaj slobodne i narodne hrvatske države: “Osamstoto minu ljeto,/ Što je mlate sa svih strana”. Lađa je dakle nasukana hrvatska država, koja već osamsto godina odolijeva svakakvim nevoljama.

Kroz razne metafore iz mornarskog rječnika Nazor govori o povijesnim i nacionalnim nevoljama koje su snašle alegorijsku “lađu”. Te metafore izražene su glagolima: mlatiti, lomiti, drmati, slomiti; te imenicama: oluje, vali, udarci, uvrede, talasi, vjetar. Svaka od tih riječi simbolizira stvarne udarce hrvatskoj državnosti i povijesne momente u kojima se država morala boriti protiv tih oluja.

Pjesnik u pjesmi ističe nacionalno-povijesne motive. Spominje personificiranu Zvonimirovu lađu u borbama kod Drača, Sasena, Krfa, Avlona. Metonimijama galije i dromona, bizantske i mletačke vrste lađe predstavlja protiv koga se hrvatska država morala boriti kroz povijest. Ali u svim opisima Nazor govori o slavnim borbama: “Na njojzi je sto znakova/ Veljih slavlja i pobjeda”. Tu ističe slavnu junačku prošlost hrvatske države i ističe njene vrline borbenosti i snage. Ožiljci i uvrede koji su lađi naneseni su ono što ružno čini čistom ljepotom, u čemu primjećujemo i simboličke preference estetike ružnoće.

Mnogi motivi označavaju slabost i padove, ali njima su suprotstavljeni snaga, izdržljivost i usponi. To je lađa koja već osamsto godina stoji, „na pijesku je – al još je tu!”

U petoj strofi pjesnik spominje motiv “kockastog barjaka”, simbola nacionalnog identiteta, koji se stojeći na lađi nekad vijorio na vjetru. U narednim strofama pjesnik sinegdohom izražava lađu – krma i utroba lađe. Personificirana krma škripi i pita se “gdje si sada, snažna ruko kormilara?” Ovaj stih govori o nedostatku čvrstog narodnog vladara koji bi državom upravljao i zbog toga “krma škripi”, odnosno narod nakrcan na metaforičkoj krmi pušta svoje jauke.

Naredne strofe donose i dramsku napetost, u kojoj se u retoričkom pitanju (“Oh, ta sika, do kada će da me drži u čeljusti od čelika?”) odražava nemoć i slabost odolijevanju takvim nevoljama. No, posljednje četiri strofe nastavljaju u optimističnom tonu, koji se suprotstavlja životnim nedaćama pod svaku cijenu: “Sanja lijepim o zemljama,/Hole borce i galije;/ A vjetar joj krmu ruši,/ A talas je u bok bije.” Lađa kao da se budi iz sna i moli da je dignu da zajedri “morem tijem”. Ovaj stih govori o pjesnikovoj viziji budućnosti hrvatske države, koja će se dignuti i ponovno zaploviti unatoč valima, munjama i jesenjim kišama.

Posljednja strofa ponavlja stihove iz druge strofe: “Slomila se, prignula se:/ Na pijesku je – al’ još tu je”. U ovim riječima izražena je i glavna misao i poanta pjesme. Pjesnik želi prije svega prenijeti domoljubnu poruku o mukotrpnoj hrvatskoj povijesti, kako bi senzibilizirao Hrvate i probudio kod njih osjećaje koji će ih potaknuti da promjene takvo stanje. Budući da je pjesma nastala u vrijeme kada je hrvatski povijesni prostor još uvijek dio Austro-Ugarske Monarhije, pjesnik spominje “pijesak”, kao veoma propusno i nestabilno tlo na kojem se trenutno Zvonimirova lađa nalazi nasukana. No taj pijesak označava i optimističnu nadu u bolju, svjetliju hrvatsku budućnost, jer će taj pijesak nestati, a lađa će opet ploviti morem života.

Pjesma se sastoji od jedanaest katrena, pisanih osmercem, koji je iza deseterca najzastupljenija vrsta stiha u narodnoj hrvatskoj književnosti. Rima je nepravilna i uglavnom unakrsna, ali zato Nazor slijedi tradiciju upotrebom mnoštva stilskih figura. Prije svega preuzima motiv lađe kao alegoriju povijesne hrvatske države. Metafore su najbrojnija stilska figura, a uglavnom opisuju na razne načine tegobe i tragedije koje je Hrvatska kroz povijest doživjela. Podvrste metafore u tekstu su sinegdoha (krma, utroba) i metonimija (galija, dromon). Ritmičnosti pjesme pridonose i brojne anafore (“Na njojzi je sto tragova,/… Na njojzi je sto znakova”) i polisindetoni (nizanje veznika i njihovo ponavljanje).

Bilješka o autoru

Vladimir Nazor bio je poznati pjesnik, romanopisac i putopisac, rođen 1876. godine u malom mjestu Postirama na otoku Braču.Na otoku je pohađao osnovnu školu, a zatim je sa deset godina krenuo prema Splitu u klasičnu gimnaziju.

Nakon što je završio studij prirodoslovnih znanosti u Grazu, otišao je u Zadar kako bi radio kao profesor. Nekoliko je godina radio kao upravitelj doma za djecu u Crikvenici. Odmah nakon Drugog svjetskog rata djelovao je kao predsjednik Prezidija Hrvatskog sabora.

Osim što je pisao Vladimir Nazor je bio i politički aktivan. Nakon što se pridružio partizanima, postao je jedan od bližih suradnika Josipa Broza Tita. Nazora smatraju uspješnim piscem koji je napisao cijelu knjižnicu knjiga, a jedan je dio svog stvaralaštva posvetio upravo djeci.

Od njegovih radova najviše se izdvajaju djela poput: Albus-kralj, Minji, Halugica, Svjetionik, Bijeli jelen… Napisao je više od 500 pjesama, a njegova najpoznatija prozna djela su: Krvavi dani, Veli Jože, Zagrebačke novele, Živana…

Umro je 1949. godine u Zagrebu. U njegovu čast, svake se godine dodjeljuje nagrada s njegovim imenom za umjetničko dostignuće.

Autor: I.D.

Kako napisati lektiru (video tutorial)

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Književnost.hr traži autore za objavu svojih književnih radova!

Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vesna Parun Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlata Kolarić-Kišur Zlatko Krilić
Popis svih autora >>

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija
English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija