• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Knjige
  • Lektire
  • Pjesme
  • Biografije
  • Književnost
  • Jezik
Pitanja za višu ocjenu >>
Pitanja za višu ocjenu >>

Zora puca, bit će dana

Analiza lektire / Petar Preradović

Petar Preradović jedan je od najznačajnijih hrvatskih pjesnika ilirskog doba 19. stoljeća i glavni predstavnik romantizma u Hrvatskoj. Iako se pjesništvom u početku bavio samo usputno, iza sebe je ostavio jedinstvena književna djela koja čine temelj hrvatske književnosti. Preradović je bio po zanimanju časnik u vojsci, koji je dobivao posebne poticaje za rad na narodnom osvještenju, a njegova pripadnost vojsci donekle se osjeća i u njegovom pjesništvu, nabijenom emocijama ponosa, željezne volje i neustrašivosti.

Svoje prve pjesme pisao je na njemačkom jeziku, ali se nakon upoznavanja s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim zainteresirao za hrvatski jezik i kulturu, te odlučio početi pisati na materinjem jeziku, hrvatskom. 1843. godine Preradović je napisao prvu pjesmu na hrvatskom jeziku “Poslanicu Špiri Dimitroviću”, jer ga je upravo on i potaknuona taj čin. Pjesma “Zora puca, bit će dana” prva je njegova tiskana pjesma, a objavljena je u prvom broju Zore dalmatinske 1844. godine.

Živeći u vrijeme buđenja nacionalne svijesti i ilirskog pokreta, svojim stihovima nastojao je osvijestiti važnost materinjeg jezika, a u narodu probuditi osjećaj domoljublja. Njegove pjesme nadahnjuju, podučavaju i daju nadu, upravo ono što je trebalo hrvatskom narodu u doba preporoda, vremenu kada su pronalazili svoj narodni i nacionalni identitet, stvarali vlastiti jezik, a time i vlastitu kulturu. Neki od njegovih najpoznatijih stihova posvećeni su upravo hrvatskom jeziku: “Ljub si, rode, jezik iznad svega, u njem živi, umiraj za njega! Po njemu si sve što jesi.”

Zora puca, bit će dana – analiza pjesme

Pjesma “Zora puca, bit će dana” prva je tiskana pjesma Petra Preradovića. Kao većina njegovih pjesama govori o buđenju nacionalne svijesti i nagoviješta jedno novo vrijeme za hrvatski narod. Upravo u tome leži metafora motiva zore, ona je simbol novoga dana, dok je novi dan u prenesenom značenju jedno novo doba za Preradovićevu zemlju. To doba je svjetlo i puno prosperiteta.

Pjesma započinje stihovima koji govore da je pjesnik spavao, a iz sna su ga probudile gusle i najavile zoru. Ovi stihovi imaju više metaforičkih izraza. Pjesnik najprije izjavljuje kako je njegov dosadašnji život bio poput spavanja; bio jenesvjestan svog narodnog identiteta, sve dok ga nisu probudile djedove gusle, kao simbol hrvatskog folklora, narodne kulture i općenito hrvatstva. Te gusle su mu se obratile poput njegovih predaka i zazvale ga da se vrati korijenima od kojih je potekao, svojem hrvatstvu koje se u germanizaciji izgubilo. Tek buđenjem, pjesnik je uvidio da je cijelo vrijeme bio slijep, u snu, a otvaranjem očiju vidio je zoru kao nov početak za sebe i svoj narod.

Druga strofa vođena je istom idejom. U njemu opisuje vjetrić koji se poput glasa koji poziva na narodni ustanak širi Hrvatskom, njenim poljima i brdima sve do mora. I tek kada prođe cijelu zemlju, pjesnik zna da će doći zora, još jednom metaforičko novo doba za ovaj narod.

U trećoj strofi ptica je simbol za probuđenu narodnu svijest. Ona je utoliko i personificirana. Probuđena leti nebom i slatko pjeva, čime pjesnik ukazuje i na važnost razvoja vlastitog jezika kao potvrde samostalnog identiteta jednog naroda.

Četvrtom strofom pjesnik priznaje da je njegov narod još uvijek u mraku i to stihom koji govori da je još uvijek ponoć, ali također najavljuje da će taj mrak uskoro okončati i da će slavenska vila probuditi narod svojim glasom, opet metaforom za jezik i time najaviti zoru.

Posljednja strofa započinje stihom koji je u svim ostalim strofama stajao kao zadnji. U ovoj strofi pjesnik kaže da je zora već ovdje te najavljuje da će stoga biti dana za hrvatski narod. Obradom ove pjesme jasno vidimo da je ona domoljubna pjesme i to budnica, pjesma namijenjena buđenju nacionalne svijesti. Upravo je domoljublje njen osnovni motiv.

Pjesničke slike kojima pjesnik gradi ovu pjesmu su uglavnom auditivne, a primjećujemo ih u stihovima “Žice same zaigrale na guslama djeda moga, zaigrale iz tihana…“, “Ali lagan vjetrić šapće, Od istoka k sinjem moru, Šapće slatko iz tihana…“. Osim većine auditivnih pjesničkih slika, vidimo da u pjesmi ima i vizualnih “Okreni se k zlatnom vedru, slavna zemljo Dalmatinska: Evo zore u tvom njedru…“-

Stilske figure koje pronalazimo u pjesmi su elipsa “Ponoć prođe – što me budi, U to doba iz sna moga?” , kontrast između dana i noći u stihovima “Zora puca bit će dana” i “Ponoć prođe”, personifikacija “Uspavana beži morska okolica“, te ponavljanje stiha “Zora puca, bit će dana!“.
Od stilskih figura u pjesmi pronalazimo još i epitete: “preblagi (dol)”, “lagan (vjetrić)”, “sjajna (vila)” i “slavna (zemlja)”.

Ova pjesma sastoji se os pet strofa sestina, koje su sastavljene od stihova osmeraca. U pjesmi je rima isprekidana i to u formi abcbaa.

Bilješka o piscu

Petar Preradović rođen je u Grabovnici 19.ožujka 1818. U pravoslavnoj obitelji, kao sin vojnog dočasnika. Nakon završene osnovne škole u Grubišnom polju i Đurđevcu, Preradović se školuje za vojnički poziv. Najprije pohađa Vojnički zavod u Bjelovaru, a 1830. odlazi u Vojnu akademiju u Bečkom Novom Mjestu. Boravak na akademiji utjecao je na formiranje njegovih književnih sklonosti, naročito prema romantizmu. Nakon školovanja započeo je službu kao poručnik u Milanu 1838. godine.

Na njegov povratak pisanju na hrvatskom jeziku utjecao je susret s Ivanom Kukuljevićem, koji je nanovo zainteresirao Preradovića za hrvatsku kulturu, politiku i gospodarsku situaciju. Preradović je uskoro prihvatio sve ilirske ideje

1848. premješten je u Dalmaciju, gdje je počeo objavljivati pjesme na hrvatskom jeziku, te mu tu izlazi i prva zbirka pjesama.

U godinama revolucije, Preradoviću su naredili da sudjeluje u vojnim pohodima, gdje austrijska je vojska gušila nacionalne revolucije.
Preradović je umro u Fahrafeldu u Austriji, 1872. godine. Iza sebe je ostavio veliko književno stvaralaštvo koje možemo podijeliti u tri faze.

U prvoj fazi (1834.-1843.) nastaju pjesme na njemačkom jeziku. U duhu romantizma piše subjektivnu poeziju naglašenih emocija. Njemačkim stihovima vratio se i kasnije u ciklusu pjesama “Lina-Lieder”.

Druga faza (1843.-1851.) središnje je razdoblje njegova stvaralaštva. Tada se pjesnik nalazio u domovini i bio suradnik časopisa Zora Dalmatinska, gdje je objavio i svoje zbirke pjesama.

U trećoj fazi (1851.-1870.) postupno se okreće epskom stvaralaštvu, pišući djela u kojima dominira motiv sudbine.

Autor: N.T.

Kako napisati lektiru (video tutorial)

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Književnost.hr traži autore za objavu svojih književnih radova!

Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vesna Parun Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlata Kolarić-Kišur Zlatko Krilić
Popis svih autora >>

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija
English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija