• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Obrazovanje
  • Lektire
  • Pjesme
  • Književnost
  • Jezik
  • Knjige
Pitanja za višu ocjenu >>

Prognana balada

Sažetak lektire / Slavko Mihalić

Mihalića se svrstava u red politematičnih i polimorfičnih pisaca poezije, po čemu ga se može usporediti s Ujevićem, Preradovićem i Kranjčevićem. To bi značilo da niti jedna od njegovih pjesama koje se u pojedinoj zbirci nalaze ne slijedi određenu središnju temu ili motiv kojima se većina pisaca posvećuje u svom literarnom opusu. Mihalićev rad koji sačinjavaju pjesničke zbirke, a koje su dio izbora iz djela “Približavanje oluje”, dijeli se u nekoliko faza.

Prva faza reflektira se na zbirkama tako što su ove pjesme pune razmišljanja o ugroženom pojedincu, koji je nagrižen svijetom u kojem živi.

U drugoj fazi ugroženi pojedinac otvara se k svijetu prirode i svom bližnjemu, a odmiče se od povijesnih prilika i društva u cjelini.

Treću fazu obuhvatile su snažne političke okolnosti u kojima se našao i Mihalić, kao jedan od tvoraca “Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika” 1967. godine. Tako se našao na listi nepoćudnih pisaca. Ovu fazu karakteriziraju pjesme prepune crnih misli, skepse i preispitivanja režima.

Četvrta i zadnja faza Mihalićevog stvaralaštva počinje 1990-ih i traje do novog tisućljeća i njegovog zadnjeg djela. Mihalić se okreće i ka dobrim stvarima, zanima ga i domoljubna poezija, nastala kao odraz povijesno-političkih zbivanja, a nerijetko piše i pjesme u prozi.

Općenito govoreći, Mihalićev stil koji iščitavamo na općoj razini sastoji se od nekoliko prepoznatljivih čimbenika. Prije svega, tu je njegov izričaj u rečenicama, koje čine tzv. sintagmatske stihove. Ponekad je taj stih samo jedna riječ, fraza, cijela rečenica ili pak slog. No ti izričaji su jasni i pjesnik ne upotrebljava mnogo stilističkih ukrasa, kao što je metafora. Stihovi, kao i strofe čine se složeni alogičnim redoslijedom, no tek pročitana u cjelini, pjesma dobiva svoj smisao, kao i svaki njen pojedini dio. Mnoge pjesme odražavaju i Mihalićevu glazbenu potkovanost. Neke pjesme stoga nose naslove koje duguju glazbenoj terminologiji, kao što su pjesme “Etude”, Hommage a J. S. Bach”, “Mala fuga” i razne druge.

Prognana balada – analiza pjesme

Pjesma “Prognana balada” dio je zbirke “Put u nepostojanje”, s posvetom majci i ocu. Zbirka je nastala samo dvije godine nakon objave prve Mihalićeve zbirke, te se i kroz ove pjesme proteže motiv ugroženog pojedinca, ogoljenog u svijetu sumnje i bez nade. Pjesma pripada jednoj od dužih Mihalićevih tvorevina, sastojeći se od jedanaest strofa, među kojim se deveta i jedanaesta sastoje od samo jednog stiha. “Balada” u naslovu ukazuje na karakteristike pjesme. Oslanjajući se na tradiciju francuskih balada iz 14. i 15. stoljeća, pjesma preuzima uvodnu posvetu, a iz tradicije engleskih i škotskih balada određenu dramatičnost i epske momente pripovijedanog, već na samom početku pjesme: “Dogodilo se to iznenada”.

Određenoj dramatičnosti doprinosi i izostajanje interpunkcije, te se takvim kontinuitetom želi stvoriti povezanost pjesme na kompozicijskoj razini, kao da riječi teku, u krug, što pak naglašava cikličnost svega što se događa pojedincu u životu. Sve je jedno i sve je povezano. I izmjene godišnjih doba (od kojih pjesnik spominje proljeće i jesen), kao i jugo i sjevernjak, tek su dio cikličnosti života. Čas smo sretni (“dogodilo se to s osmijehom sunca na ustima”), a već sljedeći čas smo prognani (“A čovjek onaj što je pjevao… bude prognan”).

Pjesma je stoga socijalno-egzistencijalne naravi u kojoj je postavljena suprotnost slobodnog čovjeka, koji “zapjeva takvim složnim glasom” i čovjeka “što je pjevao”. Lišen onoga što voli i čemu se raduje, čovjek postaje rob samoga sebe, “usitnjen do mikroba/I podložan do nepokretnosti”. On postaje prognanikom samoga sebe, a prije svega prognanikom Slobode.

Pisac upotrebljava razna stilistička sredstva kao što su anafora (ponavljanje riječi na početcima stihova), kojom se postiže dojam epskog pripovijedanja, ali i naglašavanja važnijih misli. Također, tu i je i polisindeton i domišljanje stihova u zagradama, što implicira postojanje multisubjektivnosti, lirskog subjekta i pripovjedača koji su jedna te ista osoba, te “prognanika” pojedinca u društvu. Dolazi do sukoba dvaju svjetova, svijeta pjesnika “s virom mudrosti u očima” koji je glasnik slobode i istine, i svijeta prognanstva u kojemu taj isti pjesnik plaća cijenu istine.

Mihalić je i ovom pjesmom vješto alegorijom prenio poruku o društvu u kojemu je pisao tu zbirku: Ako hoćeš biti slobodan pjevati o istini i osjećati “silnu radost” zbog toga, platit ćeš cijenu toga (“Ta netko je morao platiti”). Odraz je to vremena u kojemu istina nije bila pojedinčeva istina, nego nametnuta, kolektivna istina kojoj su se ljudi morali pokoravati, u suprotnom postaju prognanici društva, a i samih sebe, jer ne mogu izraziti svoj pjev.

Bilješka o autoru

Slavko Mihalić rođen je 1928. godine u Karlovcu gdje je pohađao i osnovnu školu i gimnaziju. Majka Zlata bila je poznata karlovačka glumica, a otac, Stjepan Mihalić, poznati je romanopisac, novelist, feljtonist, putopisac i dramatičar.

Od ranog djetinjstva zanimao se za književnost i cijeli svoj život posvetio je upravo knjigama. Dao je veliki značaj hrvatskoj suvremenoj književnosti svojim djelima, a najviše pjesmama.

Slavko Mihalić svoju je prvu pjesmu napisao na Božić 1942. godine. Tijekom života bavio se i slikanjem, ali je želio i postao novinarom u netom osnovanoj hrvatskoj redakciji “Borbe”. Život ga je nanio u Zagreb, na studij na Filozofskom fakultetu, gdje je 1952. osnovao i Klub za suvremenu književnost, a te godine izdaje i 1. broj lista “Tribina”.

Budući da se nije moglo živjeti od pisanja poezije, Mihalić se bacio i na pisanje novela, feljtona, reportaža i intervjua. Godine 1953. objavio je svoje prve pjesme u književnom časopisu “Krugovi”. Budući da se zaposlio u izdavačkom poduzeću “Lykos”, imao je gdje tiskati i svoju prvu zbirku, s dvanaest pjesama 1954. pod naslovom “Komorna muzika”. Naslov zbirka duguje Mihalićevom pohađanju Glazbene škole u Karlovcu.

Nakon uspjeha te zbirke, izdavač Lykos pokreće s Mihalićem kao glavnim urednikom “Malu biblioteku poezije”, u sklopu koje Mihalić 1956. objavljuje svoju drugu zbirku pjesama “Put u nepostojanje”. Sljedeće godine objavljuje novu zbirku poezije, “Iskrišta u tmini” i zbirku “Početak zaborava”. Godine 1959. izlazi nova zbirka, “Darežljivo progonstvo”, a 1961. zbirka “Godišnja doba”.

Slavko Mihalić odlazi u Društvo hrvatskih književnika i radi u tjedniku “Telegram”. Jedan je od sastavljača “Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika” 1967. godine, nakon čije objave u “Telegramu” Mihalić odlazi iz tog tjednika.

Sedamdesete godine provodi kao prevoditelj, a postaje i tajnik biblioteke “Pet stoljeća hrvatske književnosti”. Od 1991. godine redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Devedesete godine za njega su bile plodne pa objavljuje nekoliko zbirki pjesama i zbirki izbora iz djela. Neki od njih su: “Zavodnička šuma”, “Baršunasta žena”, “Karlovački diptih”, “Približavanje oluje” i mnoge druge.

Slavko Mihalić za svoje pjesničko umijeće nagrađen je i brojnim književnim nagradama, među kojima je prvu dobio već 1957. godine za svoju zbirku “Put u nepostojanje”.

Od dječje književnosti najznačajnija mu je knjiga sa stihovima “Djevojčica i pjesma” i zbirka pripovijedaka “Petrica Kerempuh”. U spomenutoj zbirci vodi se likom poznatog zagorskog šaljivčine.

Objavio je veliki broj pjesama za odrasle u knjigama, a velik broj je preveden i na strane jezike. Umro je 2007. godine u Zagrebu.

Autor: I.D.

Kako pisati lektire



Zaprati Kralja Lektira!


Savjeti

  • Upute za pisanje eseja
  • Upute za lektiru
  • Bilješke tijekom čitanja lektire
  • Dnevnik čitanja lektire
  • Najbolje vrijeme za čitanje lektire
  • Čitanje s razumijevanjem
  • Kako brzo pročitati lektiru
  • Kako zavoljeti čitanje lektira
  • Kako napisati lektiru
Pregled svih savjeta >>

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Zaprati Kralja Lektira



Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vesna Parun Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlata Kolarić-Kišur Zlatko Krilić
Popis svih autora >>

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Savjeti
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2025. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija