Predikat je glavni dio rečenice koji nije ovisan o drugim rečeničnim članovima. Član je rečeničnog ustrojstva i sam sebi tvori mjesto u rečenici. Postoje primjeri kada je predikat i jedini član rečenice, a takva rečenica se zove krnja rečenica. U njoj nema subjekta, a upravo iz predikata saznajemo što radi subjekt ili što se događa. (Sniježi. Kiši. Pada.)
Izražava li predikat radnju, zbivanje ili stanje te ga čini glagolski oblik nazivamo ga glagolskim predikatom koji se sastoji od jednog ili više glagola. (Televizija radi. Snijeg pada.)
Glagolski predikat izriče se glagolskom riječju, a predikatna riječ može biti i glagol u konačnom obliku. Takav predikat izriče se jednostavnim ili složenim oblicima glagola.
Jednostavni glagolski oblik sastoji se od jedne riječi.
Maja čita bajku.
Složeni glagolski oblik sastoji se od predikata izrečenog s dvije ili čak više riječi.
Ove godine je počeo štedjeti za novi bicikl.
Kada je predikat složen od imenice, pridjeva, broja ili zamjenice i pomoćnog glagola biti nazivamo ga imenskim predikatom.
Primjer
Imenica – Mama je predivna žena.
Pridjev – Ti si jako hrabra.
Broj – Ti si prvi, a ja sam drugi.
Zamjenica – Je li majica tvoja?
Predikat se često može dopuniti predikatnim dodacima koji mogu odgovarati na pitanja – Kako?, Gdje?, Koji? Do kada?
Imenica koja u rečenici stoji kao predikatno ime u nominativu, može također stajati u intrumentalu, a može i zamijeniti instrumentalu s nominativom.
Primjer
Ove je godine postao vlasnikom tvornice automobila.
Ove je godine postao vlasnik automobila.
Predikatno ime može biti i prilog ili čak i čitav prijedložni izraz.
Primjer
Ovo je predivno.
Bili su na selu.
Odgovori