Knjiga Pčelica Maja je pjesnički nadahnuta priča koja svakom čitatelju na početku djeluje kao vodič iz prirode i društva o zanimljivom svijetu insekata. Pčelica Maja baš kao svaka radoznala djevojčica čistog srca zakorači hrabro u svijet, da bi svakim novim danom otkrivala koliko je raznolik.
Čitatelj dok prati Maju ujedno ima priliku upoznati ljepote, ali nažalost i sve okrutnosti svijeta. Nije samo život ljudi nepredvidljiv, nego i onaj kukaca koji se isto tako moraju kroz život suočavati s lijepim, ali i tužnim trenucima.
Pčelica Maja želi svakoga naučiti da u životu svemu treba pristupati bez predrasuda i da ne treba nikoga unaprijed osuđivati. Ljude treba prihvatiti onakvima kakvi jesu, a ni neprijatelj ne mora odmah biti loš. Maja je takva pčelica da u svakome traži samo dobro, pa čak i u teškim trenucima tijekom zarobljeništva u gnijezdu stršljena.
Waldemar Bonsels želio je nekoliko puta istaknuti kako treba poštivati sva živa bića, pa tako i kukce. Čitajući knjigu svatko ima priliku uočiti važne i vrijedne poruke, koje ga mogu voditi kasnije kroz život. Nitko bez hrabrosti i otvorenosti neće moći naučiti ništa iz života i da je prihvaćanje novih iskustava uvijek lijepa i potrebna pustolovina u životu.
Vrsta djela: priča za djecu
Mjesto radnje: košnica, gnijezdo stršljenova, drveće
Vrijeme radnje: neodređeno
Tema djela: pustolovine pčelice Maje
Ideja djela: Ako nismo dovoljno hrabri, znatiželjni i otvoreni, nećemo naučiti puno toga o životu
Kratak sadržaj
Došlo je vrijeme da se novorođenče Maja izvuče iz iz posteljice koja se nalazi u velikoj košnici. Uz pomoć Kasandre upoznaje svijet i počinje dobivati prve poduke. Već sljedeći dan kreće na svoj prvi let u društvu pčele medarice. Opijena bojama i mirisima te slobodom koju pruža letenje, Maja shvati kako je vani ipak ljepše nego u mračnom gradu pčela. Odlučila je da se nikada neće vratiti kako bi spremala vosak ili radila med.
Shvatila je da nije kao ostale pčele i da je njeno srce stvoreno da upozna čarobni novi svijet. Kada je pala noć smjestila se ispod velikog lista visokog drveta i tamo zaspala. Došlo je jutro i pčelica nije mogla dočekati da poleti. Još uvijek prestrašena i začuđena kreće upoznavati razna čuda poput kapi rose na travi ili na listovima cvijeća. Dobrodošlicu u za nju novi svijet joj poželi Joško, koji sa ženom već četiri dana živi u ružinom cvijetu. Joško je iz obitelji zlatnih mara, a Maju je počastio grudicama meda ruže.
Maja je odmah počela uspoređivati mračan i zagušljiv stan pčela s prekrasnim i prostranim stanom Joška i njegove žene. Ali kako je Maja bila mlada pčela nemirnog duha, zahvali mu se i nedugo nakon dolaska poleti i odzuji dalje. Sletjela je prvo na list lopoča, ali tamo ju je dočekala sivomodra zujara Kristina koja ju je htjela otjerati. Pčelica se odmah suprostavila i primijenila savjete od Kasandre. Uspjela je pridobiti poštovanje muhe koja se odlučila primiriti.
Maja i muha su nakon pomirbe krenule pričati o opasnostima koje im prijete od žaba, ali tek što su počele razgovarati, pred njima se stvorio vilin konjic koji je oteo muhu Kristinu i unatoč Majinim prosvjedima progutao. Kasnije se predstavila pčelici kao Zvjezdana iz obitelji mrežokrilaca. Počela je pričati Maji o tome koliko ljudi mogu biti skloni mučenjima. Maja joj nije mogla odmah povjerovati jer se to nije slagalo s Kasandrinim opisom čovjeka kao savršenog bića i najboljeg prijatelja.
Uslijedio je drugi dan i buđenje unutar plavog zvončića. Nakon buđenja u čaški uslijedile su nove neprilike jer je počela padati kiša, a nije bilo ni toplo. Za one koji to nisu znali, pčele nažalost ne mogu letjeti dok pada kiša. Maja je tada prvi put zažalila što se ne nalazi u sigurnosti košnice i osjetila je što to znači biti skitnica. Žudila je za suncem i tješila se mišlju kako je puno toga naučila za kratko vrijeme istraživanja.
Dok je razmišljala o Suncu upoznaje Zlatnu Maru, Grgu balegara koji se tako predstavio nakon što se prevrnuo na leđa te upoznala nevjerojatnu sposobnost preživljavanja kišne gliste nakon što se prepolovi na dva dijela, kako se svaki dio nastavlja obnavljati i kretati. Iskoristila je vrijeme pred sobom i u pukotini drveta počela raditi malu košnicu sa zalihama meda za vrijeme kišnog perioda i odlučila pukotinu zazidati voskom.
Prestrašila se nakon što se pojavio djetlić i počeo kucati po kori drveta. Nakon toga je susrela čudnog skakavca koji doskoči niodkuda i tako ode, a prije toga je Maji ispričao puno toga zanimljivoga. Potvrdio je kako nije dokazano da ljudi imaju sposobnost govora, oni ponekad ispuštaju neke glasove, ali ti glasovi nisu skladni.
Vrijeme se popravilo i Maja je krenula prema gospodarstvu nekog čovjeka i tamo susrela muhu. Ona se svakog dana nalazi na čovjeku, pa sigurno zna dosta o njemu. Maja ju je nagovorila da joj priča o ljudima. Nauči kako su neki ljudi pametniji od drugih te da skoro svaki dan govore isto i da je ogledalo bez kojeg ljudi ne mogu poput beskorisne igračke. Maja je istovremeno vesela i tužna zbog Vragolankinog opisa čovjeka jer ništa od toga se ne slaže s onim što joj je pričala Kasandra.
Leteći i zujeći naleti na nevidljivu paučinu isprepletenu unutar grma kupine. Dok se pokušavala osloboditi zujavi trzaji joj uopće nisu pomagali, a kada je već prihvatila činjenicu da će je pauk pojesti, naišao je Grga i pomogao joj da se oslobodi.
Maja je krenula dalje i naletjela na kukca koji ju je ignorirao i tako pokazao kako ne želi da se upoznaju. Da pokaže koliko je odlučan na list je ispustio smeđu mrlju koja je toliko smrdila da se Maja skoro onesvijestila. Kada je naletjela na bijelog leptira saznala je da se radi o Smrdljivom Martinu, ali za nju to nije značilo da su baš svi smrdljivi.
Sljedeći poznanik kojeg je Maja upoznala bio je Fridolin, potkornjak koji je živio s velikom obitelji. Cijela obitelj buši hodnike unutar bora i neprekidno je u strahu zbog djetlića. Pridružio im se zanimljivi pauk Hanibal koji je imao jednu nogu manje. Kada je čuo Majinu želju da pjeva poput djetlića, on joj je rekao da je neobično stvorenje jer kako bi to svijet izgledao kada bi sve životinje htjele raditi nešto drugo. Po njemu bi se cijeli svijet okrenuo naglavačke.
Pčelici je cijelo vrijeme bila želja da upozna čovjeka. Tako se probudi jedne noći (pčele to ne rade) i primijeti blistave zvijezde i mjesec. U tom trenutku upozna noćnog zrikavca, a kasnije i Vilenjaka. Bila je oduševljena cvjetnim Vilenjakom koji je imao ljudski oblik i mogao je ispuniti želju biću kojeg prvo susretne. Maja je poželjela upoznati ljude dok su najljepši.
Vilenjak je poveo Maju do sjenice gdje su se nalazili mladić i djevojka, zaljubljeni jedno u drugo. Krijesnica se pobrinula za osvjetljenje i tako je Maja mogla vidjeti sretna lica dvoje zaljubljenih i shvatiti kako su ljudi najljepši kada se ljube.
Još pod dojmom onog što je vidjela Maja kreće u susret novom lijepom i sunčanom danu, očkujući da sve stane u trenutku ushita. I odjednom razočarenje jer je sve bilo kao i svakog dana, svi su radili svoj posao i nitko se nije obazirao na Majino oduševljenje zbog onog što je vidjela. Pčelica je tada shvatila da trenutno ne postoji nitko tko bi s njom podijelio lijepe ili tužne trenutke.
Tada je susrela samoživog pjesnika i bubamaru Slavka sa oklopom na kojem se nalazilo sedam točkica. Osim njega upoznala je i Jeronima iz obitelji stonoga koji nema obitelj, a jedino što radi je da se hrani i cijelo vrijeme sumnja. Upravo ju je Jeronim upozorio na stršljena u obližnoj vrbi, ali unatoč tome otima ju jedan od stršljenova i odnosi svojoj kraljici. Maja je sada zarobljena u tvrđavi stršljena koji se pripremaju napasti njenu košnicu.
Iako je prestrašena odlučila se pribrati i strah pretvoriti u odlučnost da učini sve kako bi se oslobodila i upozorila svoje pčele. Probila je zid unutar ćelije uz pomoć mladog stršljena, zatvorskog stražara koji nije bio loš nego samo zaljubljen u Zvjezdanu, vilinskog konjica. Njih dvoje su se nagodili, Zvjezdanina adresa za bijeg iz zatvora. Brzim letom unatoč hladnoći Maja je uspjela doći do svoje košnice i upozoriti kraljicu.
Kada je vojska stršljenova napokon došla i napala košnicu, uslijedio je taktički rat gdje su se slabije pčele morale braniti protiv jačih stršljenova. Uz nekoliko ranjenih i mrtvih, pčele su uspjele obraniti svoj dom. Stariji stršljen je dao objašnjenje njihovog poraza. Pčele su uspjele pobijediti jer su kao narod vjerne i složne. Unatoč pobjedi nisu slavile, niti oplakivale mrtve. Nastavile su dalje raditi svoj posao s ponosom i boli koji je svaka od njih osjećala.
Maja je još jednom pokazala koliko je plemenita, pa je tako mladom stršljenu na izdisaju donijela malo meda i vode. Shvatila je kako je i neprijatelj biće kao i ona, koje voli život kao i svi ostali, a onda je pred kraj sam. Kraljica je u znak zahvale imenovala Maju svojom pomoćnicom za vođenje državničkih poslova, rekavši joj kako nije zaboravila svoj narod i kako im je ostala vjerna. Kraljica je uvjerena kako će Majina iskustva poslužiti za dobro zajednice. Tako je na kraju bilo.
Likovi: pčelica Maja, Kasandra, Joško, Zvjezdana, Grga, Skakavac, Vragolanka, Smrdljivi Martin, Fridolin, Hanibal, Cvjetni vilenjak, Slavko, Jeronim, mladi stršljen, kraljica pčela, kraljica stršljena.
Analiza likova
Pčelica Maja – glavni lik, najmlađa pčelica koja želi upoznati svijet. Vesela je, znatiželjna, neiskvarena i puna povjerenja u druge. Maja je empatična, hrabra, borbena, ponosna i prijateljski nastrojena. Sklopila je brojna prijateljstva, a svojim je neposluhom i ustrajnošću razotkrila napad na njen narod. Ona nikada ne miruje, stalno leti i istražuje, a najviše je zanimanju ljudi. Došla je do spoznaje da su ljudi najljepši kada ljube jedni druge.
Kasandra – babica i odgojiteljica, starija pčela koja je pomalo živčana i umorna jer je morala odgojiti brojne pčelice. U Maji vidi mlađu verziju sebe te joj daje savjete i upozorenja. Naučila ju je da su ljudi divna bića, ali da treba biti oprezna kad su u pitanju ose i stršljeni.
Stršljeni – najveći neprijatelji pčela. Mnogo su veći od njih, a i dosta borbeniji, što ih čini nadmoćnijima pa napadaju pčele i kradu im med. Za razliku od pčela, stršljeni nisu toliko složni. Jedan od njih nije bio sasvim zao. Riječ je o stražaru koji je oslobodio Maju u zamjenu za informaciju o tome gdje se nalazi njegova ljubav.
Kraljica pčela – dobra, blaga i milostiva pčela. Pravedna je i odgovorno vlada. Na kraju je oprostila Maji neposluh i zahvalila joj se na tome što je spasila njihov narod od propasti. Postale su prijateljice, a Maja je postala i pomoćnica u državničkim poslovima.
Vilenjak – jedan od kukaca koje je pčelica Maja srela. On joj je uspio otkriti najviše toga o ljudima. Ispunio je njenu želju i otkrio trenutak u kojem su ljudi najljepši – odveo ju je do sjenice dok se dvoje mladih ondje ljubilo.
Zvjezdana – vilin konjic koji je zbunio Maju pričama o ljudima kao lošim bićima.
Grga – balegar koji će kasnije spasiti Maju.
Skakavac – čudno biće koje se samo iznenadno pojavi i isto tako nestane.
Smrdljivi Martin – flegmatična životinja koja ne mari za Majinom željom da se upoznaju.
Fridolin – marljiv i ozbiljan potkornjak koji ulaže mnogo truda kako bi povećao broj članova svoje obitelji.
Hanibal – pauk sa sedam nogu umjesto osam i to nakon jednog susreta sa čovjekom.
Cvjetni vilenjak – maleno biće s ljudskim obličjem i krilima, toliko sitan da može stati na cvjetnu laticu. Kada umre vraća se u zemlju iz koje opet izrasta kao novi vilenjak.
Slavko – umišljena i isključiva bubamara.
Jeronim – sumnjičava stonoga.
Mladi stršljen – stražar koji je nesretno zaljubljen u Zvjezdanu.
Kraljica stršljena – bezobzirna i krvoločna s jednim ciljem – pojesti živu pčelu.
Bilješka o piscu
Waldemar Bonsels poznati je i cijenjeni njemački pisac rođen 21. veljače 1881. godine u mjestu Ahrensburg. Do današnjeg dana je ostao manje poznat od svoje glavne junakinje, pustolovne pčelice Maje uz koju su mnoga djeca odrasla.
Waldemar je imao zanimljiv život, pa je tako brojna iskustva koja je stjecao tijekom godina odlučio iskoristiti u svojim djelima kao što su putopisi. Zahvaljujući uzbudljivom životu Waldemar je s vremenom postao popularan pisac u čijim su djelima mnogi uživali, a situacija ni danas nije ništa drugačija.
Obišao je brojna mjesta na svojim putovanjima, pa je tako objavio putopise za gradove Egipta, Europe, Sjeverne i Južne Amerike te Indije.
Pored putopisa Waldemar je ostao poznat i zbog djela kao što su: pjesme, igrokazi, romani i bajke. Pčelica Maja do danas je ostala njegovo najpopularnije djelo prvi put objavljeno 1912. godine.
Waldemar Bonsels je umro 31. srpnja 1952. godine kada je napunio sedamdeset i dvije godine života. Nažalost nije dočekao prvo pojavljivanje glavnog lika Maje u crtanim filmovima, zbog kojih je ova čuvena pčelica stekla slavu širom svijeta.
Autor: S.Š.
Odgovori