• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Knjige
  • Lektire
  • Pjesme
  • Biografije
  • Književnost
  • Jezik
Pitanja za višu ocjenu >>
Pitanja za višu ocjenu >>

Jezici

Jezici su sustav glasovnih znakova koji služi za međusobnu komunikaciju i specifičan je za svaku jezičnu sredinu. Sastoji se od riječi, tonaliteta pomoću kojeg se izgovaraju te riječi i gramatičkih pravila.

Jezik podrazumijeva tri pojma: oruđe za izražavanje misli, jezik koji koristi neka skupina ljudi ili određeni narod te instrument za imenovanje objekata.

Ne postoji suglasnost od strane stručnjaka koliko se jezika govori u svijetu, jer još uvijek ne postoji jasna i određena definicija po čemu se razlikuju dva jezika. Tako su dijalekti jednog jezika sličniji drugom nego nativnom jeziku.

Postoji znanost koja se bavi proučavanjem jezika i podjela, a zove se jezikoslovlje. Jezici se mogu podijeliti na tri grupe: po gramatičkim svojstvima, zajedničkim karakteristikama i srodnosti jezika.

Postoji podjela po srodnosti, a što znači da se srodni jezici stavljaju u istu grupu. Tako će se npr. češki, slovenski i hrvatski svrstati u slavenske jezike koji se potom svrstavaju u indoeuropske jezike.

Postoje i tipološke podjele jezika po složenosti riječi. Razlikujemo: flektivne jezike među koje spada i hrvatski jezik, a gdje se riječi mijenjaju u gramatičkim oblicima, aglutinativne jezike kao što je mađarski, a gdje se riječi stvaraju pravilnim spajanjem čestica i riječi te izolativne jezike poput kineskog, u kojima se riječi sastoje od jednog morfema.

Jezici se mogu podijeliti i na temelju upotrebe osobnih zamjenica, a poznato je kako se one u hrvatskom jeziku ne koriste dok su u engleskom jeziku obavezne.

Jezici se dijele i prema redoslijedu riječi u rečenici. Tako u latinskom postoji redoslijed subjekt-objekt-glagol, a u hrvatskom jeziku subjekt-glagol-objekt.

Jezik se može podijeliti i prema ulogama unutar rečenice. Pojedini jezici jednako označavaju subjekt prelaznog i neprelaznog glagola, a različito objekt prelaznog glagola. Ostali jezici isto označavaju objekt, dok se izdvaja subjekt prelaznog glagola. U nekim se jezicima kombinira jedan i drugi pristup.

Teško je raditi usporedbu jezika jer ne postoje iste kategorije u svim jezicima. Jasno je kako neki od njih nemaju padeže niti iste glasove.

Svi gramatički pojmovi >>

Kako napisati lektiru (video tutorial)

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Književnost.hr traži autore za objavu svojih književnih radova!

Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vesna Parun Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlatko Krilić Zvonimir Balog
Popis svih autora >>

Zadnje objave

  • Kako je Potjeh tražio istinu analiza
  • Ep o Gilgamešu
  • Ep o Gilgamešu analiza
  • Djevojčica iz Afganistana
  • Djevojčica iz Afganistana analiza
  • Izdajničko srce
  • Palčić
  • Svinjar
  • Djevojčica sa šibicama
  • Mala sirena

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

sponsored
English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija
English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija