• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Obrazovanje
  • Lektire
  • Pjesme
  • Književnost
  • Jezik
  • Knjige
Pitanja za višu ocjenu >>

Interpunkcijski znakovi

Interpunkcija ili razgodak predstavlja znakove koji u pisanom jeziku služe kako bi rastavili tekst na rečenice i njene dijelove.

Postoji nekoliko interpunkcijskih znakova poput točke, upitnika, uskličnika, zareza, točke sa zarezom, crtice, spojnice, izostavnika, navodnika, zagrada, polunavodnika, višetočje, dvotočje, trotočje.

Točka (.) je interpunkcijski znak koji označava kraj rečenice, a može se koristiti i za označavanje brojeva ili za skraćivanje.

On je stigao 10. do cilja.

Rođen je u 16. stoljeću.

Upitnik (?) predstavlja razgodak kojim se označava pitanje te upitne rečenice. Pitanje se može sastojati od jedne ili nekoliko riječi.

Jesi li siguran da si vidio? Jesi li uopće bio tamo?

Uskličnik (!) je znak kojim se označava afektirani stav ili usklik. Označava rečenice koje izražavaju stavove ili emocije.

Danas si prekrasna!

Zarez je interpunkcijski znak uz pomoć kojeg se razdvajaju dijelovi rečenice kako bi došlo do lakšeg razumijevanja, preglednosti i jasnoće. Tri su razloga kada se koristi zarez, to je zbog nizanja, suprotnosti i nakadnog dodavanja.

Ako se radi o rečenicama u kojima ima više priložnih oznaka, zarez se ne koristi.

Dražen Petrović rodio se u Šibeniku 22. listopada 1964.

Ukoliko se u rečenici uz nadnevak piše prijedlog u, ne dolazi zarez.

U Osijeku 20. kolovoza.

Vokativ se odvaja zarezom, osim ako nije odvojen drugim znakom kao što je uskličnik.

Ne znam što bi rekla, izgleda da se dogodilo kao što si planirao.

Točka sa zarezom (;) je razgodak koji se koristi na mjestima u rečenici gdje bi točka značila prejako razdvajanje, a zarez bi bio previše slab. Najviše ga koriste pisci prema osobnom osjećaju.

U programskim jezicima se koristi kako bi se razdvojile naredbe.

Apostrof (‘)  je znak kojim se označava izostavljen skup slova ili samo jedno slovo i to najviše u književnim djelima.

Apostrofom se poslužio i Antun Gustav Matoš u knjizi “Umorne priče”.

…”Zoro, Zorice moja, je l’ istina… Jesi l’ mi živa? – nahrupi drugi div, sličan prvome, samo što bijaše crn ko đavo.”…

U književnim djelima se ne stavlja na kraju glagolskog priloga sadašnjeg i infinitiva.

Crtica (–) se koristi za povezivanje dijelova rečenica te za označavanje jače stranke od zareza. Može se upotrijebiti umjesto dvotočja, navodnika ili zagrade.

Crtica se koristi za odvajanje naknadno dodanih dijelova, ako se umetnuti dio treba jače istaknuti.

Vjerovali ili ne – ali bila je to – ljubav na prvi pogled.

Spojnica ( – ) je razgodak uz pomoć kojeg se povezuju ili razdvajaju riječi. Može se upotrijebiti za razdvajanje riječi na slogove poput: z-d-r-a-v-lj-e.

Navodnici (“) su dvostruki razgodak kojim se nekoga navodi ili se obilježenim riječima daje drugo značenje. Postavljaju se tako da se prvi postavi ispod razine teksta, a drugi iznad razine teksta.

“Kada si počela pjevati?” upitala me je prijateljica.

Ako se u rečenici navod nađe unutar navoda koji tamo već postoji, onda se koriste polunavodnici. Radi se o znaku koji se u našem jeziku obilježava na ovaj način (’).

Zagrade () su znak koji jače odjeljuje dio teksta ili rečenice od drugog dijela, a pomoću kojih se želi nešto objasniti.

Kosa (/) crtica je znak koji se može upotrijebiti za više toga, bilo da se koristi kao znak razlomka ili da bi se naznačio kraj stiha u nekoj pjesmi.

Dvotočje (:) označava promjenu intonacije ispred nabrajanja.

Boje za kosu: plava, smeđa, crvena.

Trotočje (…) je znak u rečenici kada je dio teksta nedovršen ili nedorečen.

Svi gramatički pojmovi >>

Kako pisati lektire



Zaprati Kralja Lektira!


Savjeti

  • Upute za pisanje eseja
  • Upute za lektiru
  • Bilješke tijekom čitanja lektire
  • Dnevnik čitanja lektire
  • Najbolje vrijeme za čitanje lektire
  • Čitanje s razumijevanjem
  • Kako brzo pročitati lektiru
  • Kako zavoljeti čitanje lektira
  • Kako napisati lektiru
Pregled svih savjeta >>

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Zaprati Kralja Lektira



Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vesna Parun Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlata Kolarić-Kišur Zlatko Krilić
Popis svih autora >>

Zadnje objave

  • 10 grešaka kod pisanja lektire i kako ih izbjeći
  • Kako napisati lektiru
  • Sto godina samoće
  • Iz velegradskog podzemlja
  • Homersko pitanje
  • Homersko pitanje – teorije
  • Charlie i tvornica čokolade
  • Anđeo u zvoniku
  • Zeleni pas
  • Alkar

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Savjeti
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2025. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija