• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Knjige
  • Lektire
  • Pjesme
  • Biografije
  • Književnost
  • Jezik
Pitanja za višu ocjenu >>
Pitanja za višu ocjenu >>

Interpunkcijski znakovi

Interpunkcija ili razgodak predstavlja znakove koji u pisanom jeziku služe kako bi rastavili tekst na rečenice i njene dijelove.

Postoji nekoliko interpunkcijskih znakova poput točke, upitnika, uskličnika, zareza, točke sa zarezom, crtice, spojnice, izostavnika, navodnika, zagrada, polunavodnika, višetočje, dvotočje, trotočje.

Točka (.) je interpunkcijski znak koji označava kraj rečenice, a može se koristiti i za označavanje brojeva ili za skraćivanje.

On je stigao 10. do cilja.

Rođen je u 16. stoljeću.

Upitnik (?) predstavlja razgodak kojim se označava pitanje te upitne rečenice. Pitanje se može sastojati od jedne ili nekoliko riječi.

Jesi li siguran da si vidio? Jesi li uopće bio tamo?

Uskličnik (!) je znak kojim se označava afektirani stav ili usklik. Označava rečenice koje izražavaju stavove ili emocije.

Danas si prekrasna!

Zarez je interpunkcijski znak uz pomoć kojeg se razdvajaju dijelovi rečenice kako bi došlo do lakšeg razumijevanja, preglednosti i jasnoće. Tri su razloga kada se koristi zarez, to je zbog nizanja, suprotnosti i nakadnog dodavanja.

Ako se radi o rečenicama u kojima ima više priložnih oznaka, zarez se ne koristi.

Dražen Petrović rodio se u Šibeniku 22. listopada 1964.

Ukoliko se u rečenici uz nadnevak piše prijedlog u, ne dolazi zarez.

U Osijeku 20. kolovoza.

Vokativ se odvaja zarezom, osim ako nije odvojen drugim znakom kao što je uskličnik.

Ne znam što bi rekla, izgleda da se dogodilo kao što si planirao.

Točka sa zarezom (;) je razgodak koji se koristi na mjestima u rečenici gdje bi točka značila prejako razdvajanje, a zarez bi bio previše slab. Najviše ga koriste pisci prema osobnom osjećaju.

U programskim jezicima se koristi kako bi se razdvojile naredbe.

Apostrof (‘)  je znak kojim se označava izostavljen skup slova ili samo jedno slovo i to najviše u književnim djelima.

Apostrofom se poslužio i Antun Gustav Matoš u knjizi “Umorne priče”.

…”Zoro, Zorice moja, je l’ istina… Jesi l’ mi živa? – nahrupi drugi div, sličan prvome, samo što bijaše crn ko đavo.”…

U književnim djelima se ne stavlja na kraju glagolskog priloga sadašnjeg i infinitiva.

Crtica (–) se koristi za povezivanje dijelova rečenica te za označavanje jače stranke od zareza. Može se upotrijebiti umjesto dvotočja, navodnika ili zagrade.

Crtica se koristi za odvajanje naknadno dodanih dijelova, ako se umetnuti dio treba jače istaknuti.

Vjerovali ili ne – ali bila je to – ljubav na prvi pogled.

Spojnica ( – ) je razgodak uz pomoć kojeg se povezuju ili razdvajaju riječi. Može se upotrijebiti za razdvajanje riječi na slogove poput: z-d-r-a-v-lj-e.

Navodnici (“) su dvostruki razgodak kojim se nekoga navodi ili se obilježenim riječima daje drugo značenje. Postavljaju se tako da se prvi postavi ispod razine teksta, a drugi iznad razine teksta.

“Kada si počela pjevati?” upitala me je prijateljica.

Ako se u rečenici navod nađe unutar navoda koji tamo već postoji, onda se koriste polunavodnici. Radi se o znaku koji se u našem jeziku obilježava na ovaj način (’).

Zagrade () su znak koji jače odjeljuje dio teksta ili rečenice od drugog dijela, a pomoću kojih se želi nešto objasniti.

Kosa (/) crtica je znak koji se može upotrijebiti za više toga, bilo da se koristi kao znak razlomka ili da bi se naznačio kraj stiha u nekoj pjesmi.

Dvotočje (:) označava promjenu intonacije ispred nabrajanja.

Boje za kosu: plava, smeđa, crvena.

Trotočje (…) je znak u rečenici kada je dio teksta nedovršen ili nedorečen.

Svi gramatički pojmovi >>

Kako napisati lektiru (video tutorial)

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Književnost.hr traži autore za objavu svojih književnih radova!

Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Sunčana Škrinjarić Tin Ujević Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlata Kolarić-Kišur Zlatko Krilić
Popis svih autora >>

Zadnje objave

  • Kako poboljšati koncentraciju
  • Kako je Potjeh tražio istinu analiza
  • Ep o Gilgamešu
  • Ep o Gilgamešu analiza
  • Djevojčica iz Afganistana
  • Djevojčica iz Afganistana analiza
  • Izdajničko srce
  • Palčić
  • Svinjar
  • Djevojčica sa šibicama

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija
English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija