• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Knjige
  • Lektire
  • Pjesme
  • Biografije
  • Književnost
  • Jezik
Pitanja za višu ocjenu >>
Pitanja za višu ocjenu >>

Gdje priče rastu

Analiza lektire / Grigor Vitez

“Gdje priče rastu” poznata je zbirka pjesama Grigora Viteza, namijenjena djeci. U njoj pronalazimo mnogo zanimljivih pjesmica različitih tema. Neke pjesme sadrže glavne motive iz prirode, neke iz djetinjstva, pa tako i iz škole, a neke govore o čovjeku i onome kakav on mora biti, pa takve pjesme nazivamo misaonima.

Grigor Vitez piše pjesme s mnogo pjesničkih slika, kako bi bile ritmične i bogate lirskim sadržajem. Pjesme sadrže rimu, što također utječe na njihovu ritmičnost. Svaka pjesma ima svoju vrstu rime, pa se tako u pjesmama mijenja njihova ritmičnost.
Obradit ćemo nekoliko pjesma Grigora Viteza iz njegove zbirke “Gdje priče rastu”.

Lastavica

“Lastavica” je lijepa i zanimljiva pjesmica o lastavici koja je doputovala s juga u naše krajeve. Doputovala je i donijela proljeće. To je pjesnička slika metafora, jer lastavica zapravo ne nosi proljeće, već su njezini vjesnici, što znači da nam lastavičin dolazak najavljuje da je došlo i proljeće.

Pjesnik je napisao pjesmu u obliku dijaloga. Na početku pjesme imamo zaziv lastavice, pa se čini kao da pjesnik razgovara s tom ptičicom i ispituje je o njenom dolasku. Pjesnika zanima gdje je lastavica bila, što nam je donijela svojim povratkom, kako je putovala i gdje će živjeti sad kada je došla. Lastavica odgovara u rimi i to šaljivim odgovorima. Otkriva nam da je bila u dalekom svijetu, da je donijela proljeće, da je stigla avionom i jako skupo platila put. A sada kada je stigla, živjet će u novom stanu. Pretpostavljamo da je to novo gnijezdo koje će si izgraditi.

Dakle, tema ove pjesme se lastavičin povratak. Glavni motiv pjesme je lastavica, a sporedni motivi su daleki svijet, proljeće, avion, krov i stan. Tematika i motivi otkrivaju nam da je ova pjesma pejzažna, a priroda stihova da je lirska pjesma.

Ova lirska pjesma sadrži neke stilske figure. Osim već spomenute metafore, imamo i personifikaciju: ptica je personificirana jer može pričati i davati zanimljive odgovore autoru, ali i putovati avionom.

Imamo također i pjesničku sliku ponavljama u prvom stihu pjesme.

Na ritam ove pjesme utječe rima, a onda je ovom slučaju isprekidana, dok se stih slobodan.

Olovko, olovko

“Olovoko, olovko” je pjesma Grigora Vitez u kojoj govori o prirodi djece, koja bi rado htjela da ih netko zamjeni u učenju kako bi se oni mogli nesmetano igrati. U tek nekoliko razigranih stihova pjesnik prikazuje kako je djeci najvažnija zabava i igra, a obaveze pokušavaju prebaciti na nekoga drugog. Iako to ne žele priznati, najčešće su takvi i odrasli.

Dijete zaziva svoju knjigu da se sama nauči, olovku da sama da se “zašilji”, a zadaću da se napiše. Jedino lopti ne poručuje da se može sama igrati, jer se igrati želi i dijete. Za to mu ne treba nikakva pomoć.

Zbog svoje tematike, ova pjesma je misaona, a zbog svoje prirode, ona je lirska.

Od stilskih figura primjećujemo ponavljanje, koje se događa u prvom stihu svake strofe. Zatim personifikaciju, jer dijete i autor koji ga predstavlja pretpostavlja da stvari poput knjige, olovke, lopte i zadaće mogu djelovati poput ljudi i sami izvršavati svoje obaveze.

Stih u ovoj pjesmi je slobodan, a na ritmičnost utječe unakrsna rima.

Maslačak

Ova pjesma Grigora Viteza još je jedna pjesma u kojoj je glavni motiv iz prirode, pa je zato ona pejzažna pjesma. Doduše, zbog svoje tematike, mogla bi biti i misaona pjesma.

Govori o maslačku koji je stajao uz poljski put, ali više nije imao prekrasne žute latice. Kada ga je pjesnik pitao kamo je nestao njegov cvijet, kojeg u ovom slučaju naziva “dukatom”, on kaže da ga je zamijenio i to za snježne leteće sjemenke koje djeca vole raspuhati i pritom su jako sretni.

To sjemenje maslačak naziva lampom, jer obasjava dušu djece. To je jedna prekrasna pjesnička slika postignuta stilskom figurom metaforom.

Metafora se nalazi u izrazu “dukat žut” koji označava maslačkom cvijet, u izrazu “lampa” što označava bijelo pahuljasto sjemenje, drugu fazu maslačkova cvijeta, te u izrazu “obasjavati dušu”, što znači razveseliti.

Kao i u većini pejzažnih pjesama Grigora Viteza i ovdje je glavni motiv – maslačak, personificiran. Pjesnik s njim razgovara kao s čovjekom i otkriva da, baš poput čovjeka, ima svoje izvore zadovoljstva.

Rima u ovoj pjesmi je parna, a stih slobodan.

Bilješka o autoru

Grigor Vitez rođen je 1911. godine u Kosovcu u Slavoniji.

Završio je osnovnu školu u Okučanima, a gimnaziju u Novoj Gradiški. Nakon završene gimnazije, upisao je učiteljsku školu u Pakracu.

Radio je kao učitelj, a nakon 2. svjetskog rata radi u Ministarstvu prosvjete. Bio je urednik u izdavačkoj kuži “Mladost”,  a uređivao je dječju literaturu.

Vitez je pisao uglavnom poeziju i to za djecu, al i su njegove jednostavne pjesmice sa snažnim lirskim slikama bile zanimljive i odraslima. Pjesme su mu redovito šaljive, s lijepim i poučnim poukama, ritmičke i zanimljive, stoga su stekle široki krug obožavatelja.

Osim humorističnih pjesmica, Vitez ima i neke s tužnijom atmosferom. Među njima je i pjesmica “Što mi se tužio hrast”. Najvedrija pjesma je, po mišljenju mnogih, “A zašto ne bi…”.

Najpoznatija djela Grigora Viteza su “Kad bi drveće hodalo”, “Sto vukova”, “Jednog jutra u gaju”, “Gdje priče rastu” i “Vesele zamke”.

Vitez je umro  1966. godine u Zagrebu, a sahranjen je u svom rodnom selu.

Autor: V.B.

Kako napisati lektiru (video tutorial)

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Književnost.hr traži autore za objavu svojih književnih radova!

Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vesna Parun Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlata Kolarić-Kišur Zlatko Krilić
Popis svih autora >>

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

sponsored
English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija
English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija