Životinjska Farma

Roman Životinjska farma djelo je engleskog književnika Georgea Orwella.

Radnja se odvija na farmi gospodina Jonesa. U večernjim satima okupile su sve životinje na tajnom sastanku pozorno slušajući što im ima za reći prasac Major. Stari prasac osvješćuje životinje o njihovom teškom životu i brutalnosti gospodina Jonesa prema njima. Na kraju zaključuje da su im ljudi glavni neprijatelji. Njegove riječi su na sve životinje ostavile neizbrisiv trag.

Nedugo nakon ovog događaja životinje dižu pobunu i protjeruju gospodina Jonesa, njegova radnike i suprugu te će od sada same odlučivati o sebi i svom životu. U uvodu ova basna se osvrće na Oktobarsku revoluciju koja je bila u organizaciji Lenjina (Majora) te je prikazana kao pobuna protiv tadašnjeg stanja.

Nakon pobjede životinja dolazi do osnutka i njihove vlasti. Ona je dana trojici prasca pod imenima Napoleon, Snowball i Squealer. Oni su razradili učenje Majora koje su prozvali animalizam. Animalizam su sveli na Sedam zapovijedi kako bi bio razumljiv životinjama. Bit animalizma je u tome da su životinjama ljudi glavni neprijatelji te da će one biti u svim pravima jednake i neće se ubijati međusobno.

U novoj vlasti glavna funkcija pripala je prascu Napoleonu koji je egoističan i željan vladanja. On je očito varijanta Staljina. Njegov bliski suradnik je Snowball koji je pun planova oko vođenja i prirodne nadarenosti. Snowball bi bio Trocki.

Na životinjskoj farmi svinje imaju vlast, a psi su predodređeni kao policija, tj. čuvari reda. Konji nemaju neke posebne ovlasti, ali su radišni i dobroćudni. Tu se ističe konj Boxer kao fanatik i udarnik. Magarac Benjamin je apolitičan te se u njemu prepoznaje i sam Orwell, dok su ovce praznoglave pristalice Napoleona. Pojavljuje se u radnji i kobila Mollie koja samo želi nositi lijepe vrpce i uređivati se. Orwell se njome dotiče i odnosa muškaraca i žena u komunizmu.

Kako vrijeme prolazi tako se na farmi pojavljuju i zloporabe vlasti. Nestaju jabuke i mlijeko te se primjećuje kako odlaze kao hrana za svinje.

Dolazi do ponovnog okršaja gospodina Jonesa i životinja no, on ponovo izvuče deblji kraj i životinje obrane farmu. U tom okršaju posebno se istaknuo Snowball koji je tada i ranjen. On predlaže izgradnju vjetrenjača koje bi bile glavni izvor struje no tome se protivi Napoleon koji misli da se svi moraju usmjeriti na žetvu. Pošto njihov sukob postoje sve žešći, na kraju Snowball jedva uspije pobjeći pred Napoleonom i njegovim psima.

Snowball je prikazan kao glavni neprijatelj, aludirajući zapravo na Trockog koji je bio glavni izvor zla u Sovjetskom Savezu.

Životinje su na kraju uvjerene i da je ideja o izgradnji vjetrenjača zapravo Napoleonova te su vjetrenjače i izgrađene. Međutim, ubrzo su srušene zbog nevremena pa se krenulo u izgradnju novih.

Gospodin Jones ponovo napada životinjsku farmu, no i ovoga puta uzalud. Životinje su je obranile, ali uz žrtve. Ima mrtvih, a i Boxer je ranjen. I dalje se krši vlast među životinjama, ovdje prednjače svinje i psi, a ubrzo je došlo i do kršenja svih zapovijedi osim sedme da su sve životinje jednake. Ipak, i ona bude pobijena i promijenjena u to da su sve jednake, ali da su neke jednakije.

Na kraju se može zaključiti da je revolucija potpuno iznevjerena.

Iako je Orwell Životinjsku farmu nazvao basnom zbog likova koji su životinje, da se zaključiti da je u njoj prikazano stanje komunizma, totalitarizma i revolucije.

Vrsta djela: roman, basna

Mjesto radnje: životinjska farma

Vrijeme radnje: neodređeno

Likovi: Jones, Major, Boxer, Benjamin, Napoleon, Snowball, Squealer, Mollie

Autor: George Orwel

Bilješka o piscu

George Orwell rođen je 1903. u Indiji, koja je u to vrijeme bila britanska kolonija.  U Engleskoj polazi osnovnu i srednju školu. Služio je u imperijalnoj policiji u Burmi o čemu piše u svom prvom romanu Burmanski dani.

Neko vrijeme živi u Parizu, zatim Londonu gdje radi kao perač suđa. Tada je 1933. godine objavio i svoju prvu knjigu “Bez pare u Parizu i Londonu”, a iduće godine roman “Burmanski dani” koji je nestao kao osvrt na rad u imperijalnoj policiji.

1936. odlazi u Španjolsku jer tamo započinje Španjolski građanski rat te se on htio boriti na strani republikanske vlade. Ubrzo je protjeran te se vraća u Englesku. Objavljuje knjigu “Izraz poštovanja Kataloniji”.

Za vrijeme drugog svjetskog rata javlja se dobrovoljno u vojsku, ali iz zdravstvenih razloga nije prihvaćen u aktivnu službu pa radi kao pisac na BBC-u u Londonu i proživljava poznata bombardiranja. 1944. završava “Životinjsku farmu”, koja je izašla tek u kolovozu 1945.

Svoje najpoznatije i najozbiljnije djelo “1984.”objavljuje 1949., samo godinu dana prije svoje smrti. 1984. je politički roman s aktualnim idejama, iznenađujuće točan s obzirom na godinu u kojoj je pisan. Orwell sve to vidio tek kao fikciju.

Umire u siječnju 1950. godine.

Autor: M.L.